Obrazovanje pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji na svojem materinskom jeziku, posebice nerješeni problemi u tom području, bili su temom prvog bilateralnog susreta ministara obrazovanja i znanosti Hrvatske i Srbije – Blaženke Divjak i Mladena Šarčevića. Oni su se susreli prošloga petka u Subotici u povodu proslave 15. obljetnice obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji.
Nakon sastanka, u izjavama za medije, dvoje ministara najavili su rješavanje više otvorenih pitanja vezanih za sustav obrazovanja na hrvatskom – nedostajućih udžbenika za srednje škole, otvorenja lektorata na hrvatskom jeziku na Univerzitetu u Novom Sadu, te proširenja mreže škola u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku. Također, istaknuto je i kako princip reciprociteta i jednakih prilika u rješavanju svih otvorenih pitanja treba biti polazište za brigu obje države o nacionalnim manjinama – hrvatske u Srbiji te srpske u Hrvatskoj – u području obrazovanja.
Udžbenici i lektorat
Pitanje srednjoškolskih udžbenika za nastavu na hrvatskom bit će riješeno digitalizacijom udžbenika koja je predviđena novim zakonom.
»Namjeravamo da hrvatska zajednica prva krene u koncept digitalnih udžbenika za nacionalne zajednice«, izjavio je nakon sastanka srpski ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.
Uvođenje lektorata na hrvatskom jeziku bi, kako je istaknuto, trebao biti prvi korak ka osnivanju katedre za hrvatski jezik na nekom od sveučilišta u Srbiji.
»Razgovarali smo i o reciprocitetu vezano uz katedru, odnosno o prvom koraku, lektoratu hrvatskoga jezika ovdje u Srbiji, s obzirom na to da na sveučilištu u Zagrebu imamo Katedru za srpsku i crnogorsku književnost. Ovaj je razgovor jako važan kako bismo osigurali početne uvjete za sljedeći korak, za katedru hrvatskog jezika. To je važno da bismo osigurali jezične kompetencije za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i one koji predaju u nastavi na hrvatskom jeziku«, izjavila je ministrica Blaženka Divjak.
Nova mreža škola
Glede proširenja mreže škola u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku, ministar Šarčević je kazao kako zbog financijske konsolidacije Srbija ove godine nije bila komotna napraviti bolji plan upisa, ali da se na sastanku govorilo i o novoj mreži škola i fazama upisa, te o drugim promjenama koje su dio predviđenih reformi.
»Sva djeca, bez obzira na nacionalnost, imaju pravo, a država obvezu osigurati im što bolje uvjete da kvaliteta obrazovanja bude vidljiva. Mi smo puno toga uradili u području zakonodavstva, novom kurikulumu, novim nastavnim planovima i programima«, rekao je ministar Šarčević.
Ministri su se složili da je napravljen pozitivan pomak u rješavanju pojedinih problema glede obrazovanja na hrvatskom jeziku, poput rješavanja pitanja osnovnoškolskih udžbenika.
»Na dobrom putu«
Na novinarsko pitanje o rokovima za realizaciju najavljenih rješenja, ministar Šarčević je kazao: »Na dobrom smo putu da to bude riješeno u narednom razdoblju, da do početka naredne školske godine riješimo mnoge stvari – od nepriznavanja diploma do svega onog što nije riješeno ili nije rješavano«.
Ministica Divjak je izrazila očekivanje da će se »vrlo brzo« vidjeti rezultati vezani za otvorena pitanja o kojima je na sastanku bilo najviše riječi.
Također, konstatiran je napredak u suradnji dviju ministarstava, posebice u području znanosti. Dodano je i da će suradnja biti proširena i na druga područja, te da će, među ostalim, raditi i na zajedničkim nastupima u međunarodnim projektima.
Sastanku ministara u Subotici, koji je održan u subotičkoj gimnaziji Svetozar Marković, prisustvovali su i drugi predstavnici ministarstava iz dviju država, kao i predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, te hrvatske diplomacije.
Prije sastanka sa svojim srbijanskim kolegom, ministrica Divjak sa suradnicima sastala se s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća. Na sastanku u sjedištu HNV-a ministrica je upoznata s onime što je dosad učinjeno po pitanju obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji, kao i s najvećim izazovima u tom području manjinske samouprave.
D. B. P.
