Ne mora čovjek nužno biti vjernik, kao što ne mora biti ni muzički stručnjak, pa da bi opet uživao u božićnim pjesmama. U većini njih, to i laik zna i dijete osjeća, u svakoj se noti i svakom stihu kriju čudesna ljepota, nježnost i radost. Samo gluhi ili ljudi čiju dušu glazba ne zatitra ostat će ravnodušni prema, recimo, Tihoj noći. Ali, iza ove svjetski poznate i na mnoge jezike prevedene skladbe (nastale 1816., a prvi puta izvedene dvije godine kasnije na Badnji dan u austrijskom mjestu Oberndorfu) krije se nevjerojatno glazbeno bogatstvo posvećeno Isusovom rođenju.
Našim čitateljima svakako su najpoznatije hrvatske božićne pjesme, kako one tradicionalne tako i one nastale posljednjih desetljeća, jer gotovo da nema doma u kojem se za Badnji dan i tijekom Božića bar jednom ne čuje Radujte se, narodi, Veselje ti navješćujem ili neka druga opće poznata kompozicija. Posebno zanimljiva svakako je U to vrijeme godišta za koju onomastičar i sociolingvist Milan Nosić kaže da je nastala u XI. stoljeću na jugu Francuske u izvornom nazivu In hoc anni circulo, ali i da iz istog stoljeća postoji čakavski izvornik pod nazivom Va sej vrime godistja. Od tada pa do danas njezina popularnost nije opadala, a njezini zapisi još od XVII. stoljeća variraju od čakavskih V see vrime godišta i Vu to vreme godišča do današnjeg standarda. Zanimljivost vezana za ovu pjesmu svakakako je da se u latinskom originalu pjeva i kao sicilijanska »srednjovjekovna« ili pak češka »tradicionalna«, što samo svjedoči o njezinoj općoj popularnosti. Nisu sve hrvatske božićne pjesme imale sreću da budu prihvaćene kao naprijed navedena. Dapače, najveći dio njih danas se (gotovo i) ne pjeva i postoje sačuvane samo u rijetkim knjigama, poput Hrvatskih pučkih popijevki iz Međimurja Vinka Žganca. Neke od njih bile su bolje sreće, pa se pjevaju samo u lokalnim okvirima, kakva je, recimo Dober vam večer, japica (Međimurje) ili pak Dođe Božić, oj koledo (Slavonija), a zahvaljujući prije svega Dunji Krebl, te Nini Romić, Tomi Sombolcu i Damjanu Čakmaku od prije desetak godina nalazi se uglazbljeno pravo muzičko blago s 19 malo poznatih lokalnih ili regionalnih hrvatskih božićnih pjesama. Iako spadaju u ovu vrstu, među njima se ne nalaze i Ajte, braćo ili Srićna noć je prispila, poznate i rado pjevane božićne pjesme među bačkim bunjevačkim Hrvatima. Kako općenito u svijetu, tako i u Hrvatskoj i među Hrvatima, nisu samo »tradicionali« rado pjevani za Božić. Veliku popularnost, recimo, u ovim je krajevima stekao Božić bijeli Olivera Dragojevića, pjesma koja svojom iznimnom ljepotom i univerzalnom porukom ljubavi i mira može stati uz bok najvećim svjetskim hitovima kada je riječ o ovom glazbenom žanru.
Raskošna ljepota krije se i u mađarskim božićnim pjesmama, bilo da je riječ o veselom Kiskarácsony, nagykarácsony (Mali Božić, velik Božić) ili dostojanstvenim Pásztorok, pásztorok (Pastiri, pastiri), odnosno Mennyből az angyal (Anđeo s neba) koje izvode brojni pojedinci i sastavi u najrazličitijim aranžmanima. Međutim, u Mađarskoj su već odavno, i u znatno većoj mjeri nego u Hrvatskoj, zastupljene obrade starih pjesama vezanih za Božić. Najpoznatija i najpopularnija od njih svakako je Regölés, koju je kao prastari običaj Mađarska televizija prvi puta snimila još 1954. u Zalaszentgyörgyu. Od tada do danas, često i pod nazivom regősének, ovaj je običaj – vrlo sličan našim vašangama – praćen karakterističnim ritmom i tekstom u kom se domaćinu želi sretno i uspješno novo ljeto, živnuo do neviđene popularnosti, a njegovu možda najatraktivniju glazbenu izvedbu učinio je autor neponovljivo lijepe rock-opere István, a király (Kralj Stjepan) Levente Szőrényi na zajedničkom albumu Jeles napok (Značajni dani) s Mártom Sebestyén. I kada je riječ o novim božićnim pjesmama, kojih je u Mađarskoj također mnogo, neke od njih se po svojoj kvaliteti i ljepoti s pravom mogu nazvati vrhunskima, a to što nisu stekle svjetsku slavu mogu zahvaliti samo jezičnoj barijeri. Kada je riječ o osobnom izboru, prvi od njih svakako je album grupe Kormorán pod nazivom A betlehemi csillag üzenete (Poruka betlehemske zvijezde).
Samo zbog ograničenosti prostora, spomenut ćemo još i prekrasne češke božićne pjesme, kojih je youtube prepun. Utipkate li, recimo, Nejlepší české vánoční koledy (Najbolje češke božićne kolede) vaša duša će tijekom više od sat i pol biti preplavljena rapsodijom nestvarno lijepog zvuka, ritma, harmonije i teksta na originalnim narodnim instrumentima i vratiti vas u vrijeme koje je i Antoninu Dvořáku poslužilo kao inspiracija za Slavenske plesove. Utipkate li isti naziv, samo pod brojem 2, u istom trajanju vas čeka prekrasna »ozbiljna« obrada tradicionalnih čeških božićnih pjesama...
Zaključujući ovu Preporuku, slobodno možemo reći kako su božićne pjesme nešto najljepše što je nastalo u glazbenoj tradiciji kršćanskih naroda; u njih su (često nepoznati) autori sabrali najbolje note i od njih stvorili najljepše ljubavne pjesme posvećene Čovjeku-Bogu. Stoga ovih dana, poput Boleka i Loleka, slobodno tipkajte po glazbenom globusu – prekrasnih božićnih pjesama naći ćete od Islanda do Albanije. Njihova nježnost i toplina pomoći će vam da ih bez problema razumijete.
