»Ku’ ćeš?« »Iđem pecat na Dunav.« To su uobičajene rečenice koje se tijekom ljetnih divana čuju u Beregu. Spomenuti Dunav, čuveno mjesto za pecanje, kupanje, odmor, razna ljenčarenja... uopće nije Dunav u smislu dijela toka velike rijeke (koji je Berešcima dalek) nego je riječ o nekadašnjem Dunavu. U sjećanju Berežaca Dunav je još uvijek ono što se danas zove Bajski kanal ili kanal Baja – Bezdan. Sasvim sigurno za to postoji osnov.
Preci sadašnjih Berežaca znali su koji je taj osnov. Današnji Bajski kanal, naime, zaista je bio – Dunav. Velika rijeka je često mijenjala putove kojima je tekla (naročito u središnjoj Europi) i dugo nije imala jasno vidljivo stalno korito. Korito Dunava kakvim ga znamo danas oblikovalo se tek nakon obimnih hidrotehničkih intervencija.
Mohačka krivina
Na mapi prvog vojnog premjera Kraljevine Ugarske (napravljena 1782. – 1785.) Dunav protječe trasom sadašnjeg Bajskog kanala dok je na drugom ugarskom vojnom premjeru (1819. – 1869.) ona već pomjerena tamo gdje se nalazi i danas. Današnje korito formira vrlo veliku krivinu, isturenu prema zapadu, koja se prostire od Baje (u Mađarskoj) do Bezdana (u Srbiji) i dugačka je 60 kilometara riječnog toka. Ta, tzv. Mohačka krivina kreirana je, dakle, koncem 18. i početkom 19. stoljeća, a da bi se korito Dunava koje je do tada postojalo, a u kome se količina vode znatno smanjila, reguliralo, i da bi od njega bio stvoren umjetni sustav – kanal. Između njega i današnjeg Dunava je Mohački otok. Voda se u kanalu regulira pomoću dvije ustave građene od 1871. do 1875.: ustava Deák Ferenca kod Baje i Šebešfok kod Bezdana. Naime, budući da je kanal dio zajedničkog sustava za obranu od poplava, reguliran je na način da se omogući brzo upuštanje vode iz Dunava kod Baje, kada za to bude potrebe. Pokraj nasipa za obranu od poplava prve obrambene crte (blizu korita Dunava), na lijevoj obali Bajskog kanala nalazi se i nasip druge obrambene crte. Ako prvi i bude probijen – smatraju inženjeri – drugi sigurno neće i zapadna Bačka bit će obranjena!
Ljubav prema kanalu
Bereški »Dunav« (u Beregu i Monoštoru, sadašnje korito Dunava zove se »živi Dunav«) u međuvremenu se smirio. Voda se ustalila, korito je počelo obrastati vodenom vegetacijom i zasipati se. U Mađarskoj je njegova duljina 34, a u Srbiji 10,5 kilometara. I dalje mirno prolazi pokraj Berega, Koluta i Bezdana i ulijeva se u Veliki bački kanal. To što njegovom sredinom prolazi katastarska granica koja dijeli katastarsku općinu Batina od katastarskih općina Bereg, Kolut i Bezdan, te što je to de iure granica Hrvatske i Srbije trenutačno ne zanima nikoga od ljudi koji borave na njegovim obalama. A tih ljudi je vrlo mnogo. Mnogi stanovnici sva tri sela redovito se kupaju u Bajskom kanalu. Bereška Nova plaža na današnjem mjestu postoji već više od pet desetljeća. U njezinoj blizini, u dijelu koji je nasipom branjen od poplave, nalazi se bereško vikend-naselje dugo 1,8 kilometara, s oko 30 vikendica, i barem dvostruko više »prilaza« vodi za ribiče. Svaki, naravno, ima vlasnika. Pecaroši pecaju, vikendaši se odmaraju i na svojim posjedima rade ono što vole. Mnogo je burnije blizu ušća, gdje se, na zapadnoj obali, nalazi vikend-naselje Kenđija. Izuvijano prati tok vode na dužini od gotovo 4,5 kilometara. Po izgledu vikendica, kojih ima oko 90, jasno se da zaključiti da su njihovi vlasnici (inače stanovnici šireg područja Bačke, pa i glavnoga grada) pravi natjecatelji u luksuzu i vrlo izbirljivi glede stilova gradnje. Za sve posjetitelje ovog prostora, a tijekom ljeta ih je i do tisuću dnevno, jedno je zajedničko: vjerni su i odani ljubitelji vode i živoga svijeta oko nje, i »svoj« Bajski kanal ne daju nikome. Tu svakako ima nečega snažnijeg od ljubavi. Priroda je kroz Bajski kanal ljudima ponudila savršeni spoj svega onoga što čovjeku treba da mu život ne bi prošao jedino u razmišljanju kako preživjeti do prvog u mjesecu.
Čak i službeno, Bajski kanal je dio zaštićenog područja, Specijalnog rezervata prirode Gornje Podunavlje. Administracija zaštite prirode ipak ne pričinjava puno poteškoća modernim robinsonima na njegovim obalama, usprkos pojedinim žalbama da dokumenti koje moraju posjedovati redovito trebaju ishodovati. Oni odnedavno žive i u rezervatu (biosfere) Bačko Podunavlje. Privilegirani su, jer se iznad njihovih glava redovito viju orlovi štekavci, crne rode, iz tepiha lokvanja izviruju žubasti gnjurci, a mirnoću vode kvare boleni koji se izbacuju iz vode i plešu u zraku...
Inženjerske intervencije
No, ljubitelji ovog kanala ipak često zaboravljaju da je njegova prvenstvena uloga definirana još prije više od dva stoljeća, a to je obrana od poplava i vodoopskrba. Otkako je Dunav tijekom ovog i prethodnog desetljeća pokazao da se s njegovom ćudi mora ozbiljno računati, dvije države smišljaju načine da poboljšaju učinkovitost kanala Baja – Bezdan. Nedavno su u tome dobile i potporu iz Europske unije u iznosu od čak 8,5 milijuna eura u okviru strateškoga projekta »Kompleksno uređenje vodnog gospodarstva područja kanala Baja-Bezdan (BABECA)«. Ovako veliki proračun dolazi iz EU Interreg IPA programa prekogranične suradnje Mađarska – Srbija i najveći je dosadašnji iz okvira strateških pretpristupnih projekata. Novac će biti uplaćen Direkciji za vodno gospodarstvo Donjeg Podunavlja (Mađarska), te partnerima iz Srbije: JVP Vode Vojvodine i Fondu za europske poslove AP Vojvodine. Kako kažu nositelji projekta, njihov glavni cilj je da se smanji opasnost od poplava u Vojvodini i Bačko-kiškunskoj županiji u Mađarskoj i time preventivno skupa djeluje ususret mogućim rizičnim događajima.
Imaju li uživatelji u čarima Bajskog kanala razloga za brigu? Kako su akteri projekta priopćili na konferenciji kojom je on otvoren, u Skupštini Vojvodine 6. prosinca, bit će izgrađena platforma za uklanjanje nanosa i rampe za brodove na tri mjesta u Mađarskoj, rekonstrukcija prevodnice Bezdan i ustave Šebešfok, izmuljivanje dionice kanala u mađarskom dijelu duljine 5,6 km, a bit će kupljena i oprema za održavanje u obje države. Mađarska i Srbija, naime, imaju i dugoročne planove da se poboljšaju uvjeti za turizam, koji uključuje i kretanje plovila. Njih za sada nema, jer su ona na motorni pogon zabranjena. To vješto koriste migranti iz Azije kojima je Bajski kanal u protekle tri godine služio kao glavno mjesto ilegalnog ulaska u EU iz Srbije. Izmuljivanje dugoročno donosi pozitivne efekte, mada kratkoročno može spriječiti uživanje u čarima ove mirne vode nizvodno od mjesta na kojima se provodi. Ekolozi stidljivo iznose bojazan da će se ekosustav poremetiti, no i dalje prepuštaju kanal onima koji u njemu znaju najbolje uživati. Čekaju ga, uostalom, ozbiljne i skupe prepravke.
