Na posljednjoj sjednici Skupštine općine Šid izabrani su novi članovi Savjeta za međunacionalne odnose. Nacionalna vijeća hrvatske, slovačke i rusinske nacionalne manjine dala su prijedloge za izbor članova Savjeta pripadnika nacionalnih manjina, dok je Odbor za mandatsko-imunitetska pitanja Skupštine općine Šid dao prijedlog za izbor članova savjeta srpske nacionalnosti. Savjet je izabran u sastavu: u svojstvu predsjednice Katica Vijuk, za zamjenika predsjednice na razdoblje od godinu dana (ispred hrvatske zajednice) izabran je Josip Pavlović, zatim Aleksandra Žigić, Dejana Manojlović, Blaženka Đerčan i Dejan Bobalj. Stav Zaštitnika građana je da obaveza osnivanja Savjeta (iako oni prema njegovom posebnom izvješću nisu zaživjeli u praksi) proizlazi iz potrebe da na lokalnoj razini postoji tijelo koje će omogućiti svim nacionalnim zajednicama da zajedno razmatraju pitanja međuetničkih odnosa i ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Posebno važno je zauzimanje zajedničkog stava svih nacionalnih zajednica, koje su zastupljene u Savjetu, prilikom davanja mišljenja i prijedloga koji će pridonijeti kvaliteti donijetih odluka, toleranciji i stanju ljudskih i manjinskih prava. U tom smislu, u Općini Šid uvedene su izvjesne novine koje će prema očekivanjima unaprijediti rad Savjeta a samim tim i očuvati stabilne međuetničke odnose.
Veći broj nadležnosti
Prema izvješću Zašitnika građana, 80 posto savjeta nije imalo niti jednu sjednicu u 2016. godini i kako se navodi, uobičajeno objašnjenje za takvo stanje je da su dobri međuetnički odnosi razlog zbog kojih savjeti ne održavaju sjednice. Na temelju rezultata posljednjeg popisa stanovništva povećan je broj lokalnih samouprava koje ispunjavaju zakonski uvjet za osnivanje Savjeta. Tako, recimo, Općina Inđija ima osnovan Savjet od 2010. godine, koji funkcionira iako ne postoji obaveza osnivanja tog tijela u smislu zakonskog uvjeta. Prva skupštinska odluka o formiranju Savjeta za međunacionalne odnose u Šidu donijeta je 2008. godine.
»Već iduće godine u skladu s tom odlukom je imenovana komisija, a mandat članova komisije je trajao tri godine. Nakon isticanja njihovog mandata 2012. godine, u općini nije postojala komisija, a ona je formirana tek ove godine na posljednjoj sjednici Skupštine. Članovi komisije će se sastajati i odlučivati o pitanjima vezanim za obrazovanje, informiranje, kulturu i službenu upotrebu jezika nacionalnih manjina, ali i o svim ostalim pitanjima u kojima nacionalne manjine imaju svoj interes«, kaže rukovoditeljica odjeljenja opće uprave Općine Šid Milica Drenovac, ističući kako je također dogovoreno da se članovi savjeta sastaju i u drugim situacijama.
»Kada je u pitanju rad novog saziva savjeta, uvedena je jedna novina. Dogovoreno je da se sav materijal predviđen za sjednice Skupšine, a koji se tiče programa rada škola, događanja u oblasti kulture, rodne ravnopravnosti i slično, prije održavanja sjednice dostavi i Savjetu za međunacionalne odnose. Članovi Savjeta će imati mogućnost dati svoj komentar i svoje mišljenje na dostavljeni materijal. Također, Savjet mora jedanput godišnje podnijeti Skupštini izvještaj o svom radu, u kome će navesti broj održanih sjednica, teme i zaključke sa sjednica savjeta, kao i njihove prijedloge za unaprjeđenje daljeg rada«, ističe Drenovac.
Odluke tek predstoje
Zamjenik predsjednice Savjeta za međunacionalne odnose Općine Šid Josip Pavlović kaže kako je »svakako poželjno da takvo tijelo postoji u našoj općini s obzirom na mješovitu nacionalnu strukturu. Zadovoljan sam što su predstavnici naše općine voljni i spremni redovno nas informirati o svim skupštinskim odlukama koje su u nadležnosti našega rada. Kao predstavnik hrvatske nacionalne manjine još uvijek nisam definirao sve naše potrebe. Želja mi je da dam prijedlog o emitiranju emisije na hrvatskom jeziku na RTV-u Kopernikus, ali to su samo prvobitne ideje s obzirom na to da smo tek formirani. Očekujemo dolazak predstavnika republičke vlasti s kojima ćemo tek imati razgovore o daljem radu u smislu realiziranja konkretnih mjera i ozbiljnih projekata. Nadam se da će oni zaživjeti u praksi, s obzirom na to da su sada stvoreni i bolji uvjeti za ulazak Srbije u Europsku uniju. Osim toga, naš cilj je i očuvanje dobrih međuetničkih odnosa kao i ostvarivanje svih zagarantiranih prava koja nam kao nacionalnoj manjini zakonski i pripadaju, a posebno u oblasti informiranja i službenoj upotrebi našeg jezika«, ističe Pavlović.
Inače, u zaključku izvješća o Savjetima za međunacionalne odnose Zaštitnika građana, savjeti ne funkcioniraju zbog nepreciznosti zakona i zato što se »nacionalna ravnopravnost« i »međuetnički odnosi« dovode u vezu s lošim međuetničkim odnosima, što je u praksi dovelo do toga da su se uloga Savjeta i njegovo djelovanje vidjeli samo u situacijama međuetničkih tenzija i sukoba. Također se navodi da je konačno potrebno osigurati uvjete da savjeti budu funkcionalna tijela čiji doprinos i ulogu u razmatranju lokalnih odluka o ljudskim i manjinskim pravima i međuetničkim odnosima prepoznaju i tijela jedinica lokalne samouprave i svi građani, ali i nacionalna vijeća nacionalnih manjina.
S. Darabašić
