Programi vojvođanske javne medijske ustanove, Radio-televizije Vojvodine, prolaze kroz stalne promjene. One se najkvalitetnije mogu definirati putem izravnog razgovora s publikom, te je stoga i u Subotici održana javna rasprava o programskim sadržajima ove medijske kuće koju je organizirao Programski savjet RTV-a. Ovom su se prilikom zainteresirani mogli obratiti urednicima radijskih i televizijskih programa, te postavljati pitanja, ali i davati prijedloge u pogledu kakvoće sadržaja ove medijske kuće.
Na trećoj ovogodišnjoj debati ukazano je da Radio-televizija Vojvodine zaslužuje značajnije prisustvo u Subotici, koja je ipak drugi po veličini grad u Vojvodini. Također, prema provedenim istraživanjima, gledateljstvo traži da se program na mađarskom jeziku kvantitativno uveća.
Program na hrvatskom dio subotičkog dopisništva
U devet uredništava Radio-televizije Vojvodine proizvode se programi na deset jezika, a od početka sljedeće godine očekuje se i proizvodnja programa na njemačkom jeziku, najavio je glavni i odgovorni urednik Drugog programa RTV Vojvodine Attila Márton.
U vrijeme kada je preuzeo čelno mjesto u pogledu programa na manjinskim jezicima, prije pet godina, redakcija programa na hrvatskom jeziku brojala je ukupno troje ljudi koji su realizirali ovaj program. U međuvremenu, do danas, proširena je dopisnička mreža, pojačana su dopisništva u Subotici i Somboru, pokriveno je i srijemsko područje, a radijski program na hrvatskom dobio svoju formu i posvećenog urednika i novinara.
»Mogli bismo govoriti i o tome da se trajanje programa na hrvatskom jeziku produlji. Osim desetominutnog dnevnika svakoga dana osim nedjelje, tu su i dvije polusatne emisije Izravno i Svjetionik. One su prije dvije godine dobile konačne okvire i znamo što se od njih može očekivati«, rekao je ovom prilikom Attila Márton.
Za sada, dok se program na hrvatskom ne produlji, Svjetionik sadržava razne teme za koje se prema istraživanjima pokazao interes kod gledatelja.
Glede javnih debata o programu vojvođanskog medijskog servisa, Márton kaže kako je dobro iz prve ruke doznati što gledatelji misle o programu i tako doći do dobrih savjeta. Također se na ovaj način može dati potpora postojećim uvjerenjima i nastojanjima djelatnika RTV-a u vezi s poboljšanjem programa, smatra glavni i odgovorni urednik Drugog programa RTV-a.
Proizvodnja programa autonomna
Redakcije programa na jezicima nacionalnih manjina su autonomne i ne predstavljaju prevodilačke službe, a također se može reći da svaka za sebe obavlja ulogu javnog servisa, čulo se ovom prilikom. Posebna značajka, u okviru nacionalno-jezične posebnosti RTV-a, jest i međuredakcijska suradnja. Izdvojena je tako nova emisija, Puls mladih, koja ne samo da sadrži priloge na više jezika, već postoje i titlovani prijevodi, kako bi i drugi mogli razumjeti o čemu je riječ. Emisija je i vizualno atraktivnija, a rade ju mladi novinari iz svih redakcija, koji su se pripremali na tečajevima Deutsche Wellea.
Kozmopolitski pristup stvaranju programskih sadržaja i omogućavanje pristupa njima kroz prijevode, posebna je značajka pokrajinskog javnog medijskog servisa. Međutim, slično rezultatima, zahtjevi takvoga pristupa su visoki. Ne čudi stoga što je glavna poruka s javnih rasprava održanih u gradovima i općinama Vojvodine da je potrebno više takvih programa, ali su za njih potrebna i materijalna sredstva. Od produkcijskih do novčanih, istaknuto je ovom prilikom.
Manji servis - više sadržaja
Pored ostalog, treba podsjetiti kako informativa na Prvome programu Televizije Vojvodine u emisijama ovoga tipa sadrži u prosjeku šest i pol sati programa dnevno. Sve to nastaje u uvjetima koji nisu bliski idealnim. Ovakvi rezultati su veći spram drugoga javnog servisa u Srbiji koji ima veće potencijale i kapacitete od RTV-a.
Dopisništvo RTV-a u Subotici je najveće u Vojvodini, a proizvodi sadržaje na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku, kao i na bunjevačkom govoru.
Siniša Jurić
