Dvadeset i treći po redu stručni skup predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, svečano je otvoren 24. studenoga u Zagrebu. Matičinom pozivu na Forum odazvali su se predstavnici Hrvata iz Crne Gore, Srbije (Vojvodine), Slovačke, Slovenije, Italije (Molisea) i Rumunjske.
Tema ovogodšinjega Foruma bila je »Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost, budućnost« a okupljenima u Velikoj dvorani HMI-ja najprije se obratio rukovoditelj Matičina Odjela za hrvatske manjine Marin Knezović u svojstvu moderatora skupa i potom ravnatelj Matice Mijo Marić osvrnuvši se na sintagmu kako su manjine bogatstvo te da treba pronaći način kako unaprijediti položaj manjina i odnose između većine i manjine.
Vrijednost baštine
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je otvaranju Foruma hrvatskih manjina i, uz prigodni govor, pozdravila sve sudionike skupa. Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda, kazala je Grabar-Kitarović. Posebno je naglasila važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemljama, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.
Istaknula je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više, tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.
Prisutnima su se obratili državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas i, naknadno, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.
U sklopu Foruma zamjenik ravnatelja Ivan Tepeš otvorio je izložbu CROAZIA ART ATTACK, koja predstavlja hrvatske umjetnike koji žive i stvaraju u Italiji.
Tradicijska kultura u suvremenosti
Moderator Knezović naglasio je kako je cilj ovogodišnjeg Foruma pokrenuti raspravu o problemima tradicijske kulture kao osnove identiteta hrvatskih manjinskih zajednica u uvjetima ubrzane urbanizacije i smanjene uloge sela, kolijevke tradicijske kulture.
U prvoj sesiji Foruma sudjelovali su: Antonio Sammartino iz Zaklade Agostina Piccoli, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, dopredsjednik Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj Petar Gere, u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća Srbije Anita Đipanov-Marjanović i predstavnik Saveza hrvatskih društava Slovenije Mijo Stanko.
U drugoj sesiji Foruma uslijedila su izlaganja Jasminke Dulić NIU Hrvatska riječ (Srbija), predsjednice Udruge Jedna Musica iz Molisea i predstavnice moliških Hrvata u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske Antonelle D’Antuono, Radoslava Jankovića iz Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj, u ime Vladimira Marvučića iz HKD Sveti Jeronim (Crna Gora) novinarka Radio Duxa Valentina Andrić, potom izlaganja Svjetlane Zeković iz Zajednice Hrvata i prijatelja (Crna Gora), Tomislava Brguljana Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Mate Matarića HKD Vladimir Nazor (Sombor) i rasprava.
Na stručnom skupu prisustvovali su i predstavnici državnih tijela i institucija Hrvatske: Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Instituta za migracije i narodnosti, kao i predstavnici diplomatskih predstavništava Češke, Slovenije, Slovačke i Srbije u Republici Hrvatskoj. Također, prisutni su bili i predstavnici Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809.
Predstavnici hrvatskih zajednica iz šest europskih zemalja donijeli su i ovaj put zaključke.
Naida Šehović
