Alpinizam, slobodno penjanje i planinarenje postaju sve popularniji i to svakako s razlogom, a jedan od njih je prostranstvo koje poklanjaju. Pogled koji dobijate s osvojenog vrha je svakako pogled koji puca. Moment kada vam se dogodi beskonačnost, bar u pogledanju, kada je jedino stvarno oko vas priroda i boja koja vas okupira. Tišina i misao koja govori da vam je trenutak dovoljan da potraje vječnost. Paradoks koji postaje realnost.
Ako ćemo gledati po navedenom svi vrhovi su isti, ali je svakako baš svaki poseban. Svoju posebnost će ovom prilikom obraniti vrhovi Stare planine, a tome svakako ide u prilog podatak da je drugi naziv za ovu planinu Balkan i da je upravo po tome Balkanski poluotok dobio ime.
Osobna karta Stare ljepotice
Ova planinska ljepotica pripada sustavu Balkanskih planina koje se pružaju dužinom od 530 kilometara od Crnog mora na istoku do Vrške čuke na zapadu. Riječ je o planinskom vijencu koji se naziva karpatsko-balkanski planinski luk. Stara planina predstavlja ogroman planinski masiv koji je prirodna granica između Srbije i Bugarske, a njen najviši vrh je Botev (2376 mnv) i on pripada Bugarskoj. Najviši vrh u Srbiji je Midžor i on se nalazi na 2169 metara nadmorske visine. Neki od najpoznatijih vrhova su Babin zub (1780 m), Zarkova čuka (1848 m), Bratkova strana (1943 m), Mramor (1760 m), Golemi kamen (1969 m), Dupljak (2032 m), Midžor (2169 m), Golema čuka (1957 m), Vražja glava (1935 m), Tri čuke (1937 m), Kopren (1963 m), Srebrna glava (1932 m). U okviru planinskih klimatskih regija izdvajaju se prijelazna planinska regija, prava planinska i visoko planinska koja se nalazi na nadmorskoj visini koja prelazi 1900 metara. Snježna granica na Staroj planini se nalazi na 1700 metara nadmorske visine, tako da vam se može dogoditi, kao i nama, da u jesenskom osvajanju najvišeg vrha uspjete i grudvati se.
Ako je promatramo sa stanovištva raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta, odmah postaje jasno zašto je, prije 20 godina, Stara planina proglašena za Park prirode. Naseljava je šesdesetak vrsta sisavaca od kojih je najzanimljivija zemljišna vjeverica poznatija kao tekunica. Što se tiče životinje koju najčešće vezujemo za planinu, a da nisu vuk i lisica u pitanju, ona je do skoro bila skroz istrijebljena sa Stare planine ali je prije dvije godine zabilježen njen povratak. Riječ je o mrkom medvjedu, a njega je iz ovih krajeva istrijebio čovjek. No, kako granice postoje samo za ljude, događalo se da po neki medvjed zaluta iz Bugarske. Od »opasnih« stanara tu su nezaobilazne dvije otrovnice: poskok i šarka, ali teško da ćete ih sresti, osim ako vam nije namjera da ih pronađete na nekoj stijeni ili u grmastoj kleki. Dalje: gušter, mrmoljak, daždevnjak ali i preko 200 vrsta ptica, među kojima su od posebnog značaja planinske ptice ušata ševa, lješnjikara, planinski popić, kos ogrličar i planinski djetlić. Jednako »opasne« predstavnike ima i biljni svijet Stare planine, a u prvim redovima su rosulja i debeljača, dvije mesožderke. Koliko sjajno, malo strašno i zadivljujuće zvuči ovaj podatak, pogotovo za vječitu djecu koja vjeruju u stvarne momente crtanih filmova. Bilo kako bilo, uz mesožderke tu su na stotine i stotine vrsta gljiva, 200 vrsta lišajeva, 300 vrsta mahovine, a od bilja koje posebno uživa i obitava na ovom području navodimo i vrste jagoda, borovnica, kantarion i druge ljekovite biljke. Niz je ogroman i zaista vrijedan pažnje. Jedini problem je što šetajući Starom planinom nećete znati da li da gledate dolje, gore ili ispred sebe. Ako ste u mogućnosti, pokrijte sve horizonte.
Vrhunski užitak
Čitav je popis razloga i sadržaja kojima plijeni ova Stara planina. Skijanje je svakako na tom popisu, a najpoznatije ski staze su Konjarnik, Sunčana dolina, Jabučko ravnište i Markova livada. Tu su i neizostavni paraglajding, popularniji za razdoblje godine kada prođe ski sezona, a u ponudu neodoljivih uvrštavamo i planinski biciklizam. Ipak, favorit je planinarenje, te posebno izdvajamo osvajanje najvišeg vrha i to trasom od najinteresantnijeg Babinog zuba do najvišeg Midžora. Uspon počinje s Markove livade koja se nalazi u okolini Babinog zuba, a staza je duga osam kilometara i vodi preko Žarkove čuke i Tupanara, do Midžora. Tijekom uspona se svladava visinska razlika od 600 metara, što ne zvuči previše ali je nama bilo teže nego što je zvučalo, što nikako ne znači da je bilo preteško ali znači da je vrlo malo dijelova terena bilo ravno. Uspon traje gotovo svih osam kilometara, a vrijeme koje će vam biti potrebno da ga svladate je relativno. Ljudi koje smo sretali su nam rekli da su se penjali 2 sata i 40 minuta, ali smo se mi ipak uspjeli popeti za skoro sat vremena manje. No, realniji su ljudi koje smo sretali nego mi i svakako su više uživali u pogledima. Naša brzina nije umanjila ni naše uživanje iako je ono na kraju bilo izraženo u brzini i nadomješteno pogledom, a nagrađeno prelijepim vedrim prizorom koji je dosezao dalje od dalekog. Ovdje dodajemo i podatak da je sunce krenulo zalaziti baš kad smo mi krenuli silaziti i, ako ikako možete, natempirajte tu satnicu. Nestvarno je.
Lako je stići ali teško od planine otići
Ova prirodna granica smještena je 70 kilometara od Niša, a pripada općinama Zaječar, Knjaževac, Pirot i Dimitrovgrad. U zavisnosti što želite obići na Staroj planini ali i iz kog pravca dolazite, možete izabrati pravac. Ključno mjesto je Kalna i putovi vode preko nje, a ona je udaljena oko 30 km od Babinog zuba koji je atraktivan vrh ove planinske ljepotice. Kalna je udaljena od Niša 60 km, od Knjaževca 30, a od Pirota 40. Dakle, brojne su mogućnosti, kao što je brojna i ponuda ovog prostranstva.
Stara planina je jedan od najznačajnijih turističkih centara Srbije, s brojnim mogućnostima, a mnogima se nismo ni približili ovom reportažom što samo znači da nas Stara planina iskusno i zavodnički poziva na nova osvajanja. Vrhova bar ima na pretek.
