Koliko ste puta gledajući filmove ili neke dokumentarne emisije poželjeli zakoračiti u prostranstva posuta pijeskom? Prave pravcate pustinje. Svakako, prva asocijacija na pustinje je Sahara, sunce koje prži i njezine pješčane dine. Naravno, u toj vašoj imaginaciji je svakako i neka oaza, koje u realnosti baš i nema. Na javi su to ogromni prostori koji svojim sivilom mame, ali istodobno izazivaju strah i tjeraju na odustajanje od ideje. Neki, hrabriji će izazvati sebe i Saharu i realizirati maštanja, ali za ove manje hrabre i ljude kojima je Sahara predaleko priroda se pobrinula da ne odustanu tek tako od ideje pijeska i na raspolaganje im stavila Deliblatsku peščaru. Da prijedlog i komparacija budu uvjerljiviji odmah navodimo podatak da je Deliblatska peščara poznata i po nazivu Europska Sahara.
Najveća zasluga za nastanak ove pješčare pripada vjetru koji je svojim nanosima formirao i dinski reljef, a od cijele pješčare napravio oblik elipse i ograničio je na 300 četvornih metara. Klima je ovdje kao malo na svoju ruku pa vas tako mogu zadesiti nagle promjene temperature tijekom dana i noći, ali i nagle promjene godišnjih doba. Mnogi nisu upoznati s postojanjem prave pravcate pješčare i kada se zapute u ove krajeve očekuju samo malo pijeska i neku rijeku pored, a u Deliblatskoj peščari, kao što to i dolikuje jednoj pješčari, nema površinskih voda.
Do Europske Sahare bez putovnice
Ako živite u Srbiji, putovnica za ovu europsku odrednicu vam neće biti potrebna. Deliblatska peščara je udaljena 100 kilometara od Beograda i najlakše se do nje stiže ukoliko pratite pravac Pančevo – Kovin – Bela Crkva. Lako je za naći, a okružena je mnogim interesantnim destinacijama, tako da planirajte sadržajan dan.
A kada stignete, imat ćete čemu diviti se i u čemu uživati. Istraživači ovdje imaju pune ruke posla jer sve vrvi od prirodnih rijetkosti koje imaju međunarodni značaj. Flora Deliblatske peščare broji preko 900 vrsta od kojih su mnoge raritetne, pa su tako česte na popisu banatski božur, pančićev pelen, šerpet, bademić, pješčarsko smilje i kleka. Posebna atrakcija su orhideje. Čak 20 orhideja nastanjuje ovo područje, a posebne posjete dobijaju s proljeća za vrijeme svog cvjetanja. Osebujnost i osamu ovog tipa stepskog staništa koriste i mnoge rijetke životinje, pa su ovdje obvezni na popisu pustinjski mravi, mravlji lav, banatski sokol, orao krstaš, stepski skočimiš, stepski tvor, a svakako tu je i gospodin vuk. Što se tiče onih što sve radije pogledaju iz zraka, pa i oni vole ovo područje itekako. Deliblatska peščara 1989. godine proglašena je za međunarodno značajno stanište ptica i ovdje se gnijezde mnoge rijetke vrste: mala bijela čaplja, žuta čaplja, ibis i lasta bregunica.
Kao što se da primijetiti, nema potrebe postavljati pitanje o mogućim aktivnostima prilikom posjeta Europskoj Sahari. Dovoljno je šetati i gledati ili samo sjesti i pustiti ovom brojnom svijetu jedne pustare da vas zavede. Ipak, ukoliko vam to nije dovoljno, na području pješčare je aktivan Edukativni centar Čardak, koji nizom sadržaja i bogatom ponudom daje više od predloženog »sjedi ili šetaj i gledaj«. Uz smještajne kapacitete, tu su i tereni za male sportove, čardak s informativnim tablama i obilježene staze. Brojni edukativni programi za djecu uvest će i najmlađe u svijet ljubitelje pješčare, a na ovom lokalitetu se nalazi i poznato mjesto za lov na koje već godinama dolaze lovci iz cijelog svijeta, pa se nađe za svačiji ukus po nešto.
Priznajem, zvuči i dalje nerealno da nam je prava pravcata pustinja na dohvat ruke. Ako vam epiteti Europska Sahara i najstarija europska pustinja nisu dovoljno uvjerljivi, ne preostaje vam ništa drugo nego spakirati se i pravac Deliblatska peščara, pa prosudite sami. I ne zaboravite vodu. Ne zbog pješčare, nego zbog sebe.
