Zanimljivo predanje o nastanku Bačkih Vinograda (Királyhalom – Kraljev brijeg) zapisano je u knjizi o povijesti sela autora Mátyása Horváta iz 2002. godine. Prema dokumentima iz starog vremena, selo je počelo nastajati i razvijati se nakon što je ovim krajem prošla pruga iz Segedina ka Subotici, te nakon posjeta cara i kralja Austro-Ugarske monarhije Franje Josipa. Pruga je postavljena 1869., a deset godina kasnije Segedin je pogodila katastrofalna poplava. (U povijesti jedne subotičke obitelji ostao je neobičan zapis iz te velike nevolje: stanovnici Segedina tad su evakuirani u okolicu, te je djed Subotičanke Ilone Luc, János Szanka, porijeklom iz Segedina, došao na svijet u jednoj štali). Četiri godine nakon poplave, 1883., Franjo Josip je posjetio Segedin kako bi se osobno uvjerio u rezultate obnove, a potom u pratnji velikana (među kojima je bio i književnik Mór Jókai) krenuo u posjet i školama u Ásotthalomu. Pošli su kraljevskim vlakom, koji se zaustavio na stajalištu između Horgoša i Palića, a put su nastavili karucama kroz pustaru. Uslijedila je molba o proglašenju ovog stajališta stalnim, pod imenom Királyhalom, što je odobreno 1890. godine. Ovim činom nastaje znatnije naseljavanje, a posebice razvoj vinogradarstva.

U Bačkim Vinogradima danas postoji velika zgrada željezničke stanice, građena kasnije i nešto dalje od spomenutog stajališta, ali vlakova sada nema. Od prije koju godinu više ne prometuje omiljeno prijevozno sredstvo, šinobus na relaciji Segedin – Subotica, kojim su mještani brzo, lako i jeftino stizali do Palića, i zbog opskrbe, a još češće do ljekarne koju u svom mjestu nemaju.

Bačkim Vinogradima sada najviše prometuju automobili ka granici i obratno, autocestom ili cestom do graničnog prijelaza u ovom mjestu.