Karakterizira li vrijeme u kojem živimo i uspon političkih pokreta za koje smo mislili da su stvar prošlosti? Prepoznaju li građani opasnost od totalitarnih i retrogradnih ideologija? Povjesničar dr. Milivoje Bešlin kaže da fašizam nije prošlost. Nakon nedavno održane tribine (Anti)fašizam u Srbiji, razgovarali smo s Bešlinom o aktualnim pro i neofašističkim tendencijama.

»Fašizam se može razviti u svakom društvu i tu nema izuzetaka. Osnova svakog fašizma je nacionalizam. Te dvije ideologije ne treba izjednačavati, ali fašizam je zapravo nacionalizam koji je došao do svog najvišeg stadija, krajnjeg ishodišta. Njegove karakteristike su rasizam, militarizam, mitski iracionalizam, antidemokracija. Buja u situacijama ekonomskih kriza u društvima koja prolaze kroz krize. U ovom trenutku to je najvidljivije u Europi«, kaže Bešlin i potkrjepljuje svoju tvrdnju primjerom marša desetak tisuća nacionalista 11. studenoga kroz Varšavu, kako bi obilježili poljski Dan neovisnosti. 

Marš su organizirale grupe radikalnih desničara, a tijekom marša se uzvikivalo i »Čista Poljska, bijela Poljska«, »Izbjeglice, odite van«, »Europa će biti bijela ili bez ljudi«, »Naš put je nacionalizam, udri, udri u liberalizam«. 

Poljska javna televizija (TVP) marš je nazvala »velikim maršem patriota«, uz tvrdnju kako je marš privukao obične Poljake koji vole svoju državu, a ne ekstremiste. Prije ovog marša, 19. listopada, u Varšavi se Piotr Szczesny, poput čehoslovačkog studenta Jana Palacha, zapalio u znak prosvjeda zbog načina na koji vladajuća stranka Pravo i pravda vodi Poljsku, a poljska Katolička Crkva danima je pred Dan nezavisnosti upozoravala da patriotizam ne znači nacionalizam.

 

Okidač – ekonomska kriza

 

Milivoje Bešlin kaže da je porast najnovijeg fašistoidnog raspoloženja u Europi uzrokovan ekonomskom krizom.

»Nažalost, to je okidač i tu vidim paralelu s 30-im godinama prošlog stoljeća. Vi sad dalje imate delegitimizaciju dosadašnjih ideoloških i političkih obrazaca, mislim prije svega na liberalni poredak, koji više ne daje potrebne odgovore na izazove današnjice i onda ljudi naravno traže alternativne modele, a populizam obećava prečicu i laka rješenja problema. To ima utjecaja na razvoj neofašističke tendencije.«

U razgovoru, Bešlin se osvrnuo i na profašističke fenomene u ovdašnjem društvu.

»Znate što, ovdje se s fašizmom krenulo u ratove. Ovdje je autoritarni nacionalizam na dnevnom redu već blizu trideset godina. U društvima vladajućeg nacionalizma ne može antifašizam biti dominantna društvena vrijednost. U nacionalističkim poretcima uvijek ćete imati tu situaciju da se fašizam normalizira, a s druge strane, antifašizam kompromitira. Ovdje je uzrok pojave fašistoidnih ideja i pokreta prije svega u vladajućem nacionalizmu. Provincijalizam i parohijalna svijest također utječu. Kada kažem nacionalizam, onda mislim i na duh palanke.«

Sramotan pokušaj rehabilitacije Nedića

 

Milivoj Bešlin ocjenjuje da je pokušaj sudske rehabilitacije Milana Nedića velika sramota za srpsko društvo, jer je riječ o čovjeku koji je bio uvjereni fašist i kvisling.

»Srpsko društvo je Milana Nedića rahabilitiralo odavno. Još početkom devedesetih imali ste vrlo posjećenu kazališnu predstavu Đeneral Milan Nedić, gdje je predstavljen kao žrtva i mučenik. Imali ste devedesetih i knjigu Sto najznamenitijih Srba koju je objavila Srpska akademija nauka i umetnosti. Urednici zbornika izostavili su Koču Popovića, a uključili šefa kvislinške uprave u okupiranoj Srbiji – Nedića. Imate i primjer udžbenika povijesti za završni razred srednjih škola, objavljen 2002., gdje se dogodila promjena u tretmanu četnika i partizana, a Nedić je predstavljen kao čovjek koji je spašavao ’biološku supstancu srpskog naroda’. Ovaj postupak rehabilitacije bit će samo formalna točka.«

Govoreći o odnosu država Europske unije prema migrantima, Bešlin kaže da se ti odnosi razlikuju između tzv. stare i nove Europe, istočne i zapadne.

»Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska imaju vrlo sporan odnos spram migranata, koji su danas moderni Židovi. Kvote za migrante podsjećaju na odnos Europe prema židovskim izbjeglicama 30-ih godina u doba nacizma, kad su određivane kvote koliko će koja država primiti Židova. Danas vidimo koliko je to bilo nehumano. Frapantno je slična zabrinutost da će migranti promijeniti naš način života ili će nas ugroziti. Tako u istočnoeuropskim društvima imate homogenizaciju prema toj vrsti drugosti, koju predstavljaju migranti, što služi za unutrašnju homogenizaciju nacionalizma i neofašizma.«

Na koncu razgovora Bešlin je istaknuo da antifašizam nije suprotstavljanje neofašističkim idejama i pokretima samo na akademskoj razini, nego i različitim društvenim akcijama, uključujući i one ulične.

Tribina (Anti)fašizam u Srbiji održana je 9. studenoga u Srijemskim Karlovcima, u organizaciji Saveza antifašista Vojvodine, Vojvođanske politikološke asocijacije i Centra za afirmaciju slobodne misli. Osim Bešlina, na tribini su sudjelovali politolozi dr. Radivoje Jovović i dr. Duško Radosavljević.

Zvonko Sarić