Izazov suradnje u očuvanju prirode, među brojnim drugim izazovima u suradnji Hrvatske i Srbije, dugo je ostao zanemaren. Dvije zemlje u pograničnom području povezuju velika zaštićena područja i vrijedni krajolici uz Savu, Bosut, Dunav i Frušku goru koji su već prepoznati kao dio (ne samo) nacionalne baštine. Isto tako, ti krajolici staništa su velikog broja vrsta flore i faune, koja, opet, ima priznatu vrijednost u kontinentalnim okvirima. No, vodi li se o tome odgovarajuća briga? I ima li priroda, uopće, drugu vrijednost osim fundamentalne i romantične? Ako ima, kako je monetarno izraziti?
To su neka od pitanja zbog kojih su se Pokret gorana iz Srijemske Mitrovice, Udruga Zeleni Osijek, Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Osječko-baranjske županije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode odlučili skupa prijaviti na prošlogodišnji natječaj za dodjelu sredstava u okviru Programa Interreg IPA Prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija (2016.-2020.). Prvi poziv rezultirao je, kako su aplikanti i očekivali, dobijanjem sredstava za projektne aktivnosti u projektu »ECOWet – Procjena usluga vlažnih ekosustava u prekograničnom području Hrvatska – Srbija«. Vodeći partner u ovom projektu dolazi sa srbijanske strane granice, i to je Pokret gorana Srijemske Mitrovice. Ova udruga, naime, već 20 godina upravlja procesima zaštite Specijalnog rezervata prirode Zasavica, zaštićenog područja u Srbiji koje je od anonimne bare doživjelo u ova dva desetljeća procvat turizma, ekološkog obrazovanja i brojne uspjehe u zaštiti i proučavanju prirode.
Civilni i državni sektor zajedno
Ovaj projekt je i jedna od rijetkih prigoda za zajedničko djelovanje civilnih udruga i državnih institucija – dva često suprostavljena sektora, za koja je javnost navikla da se međusobno samo napadaju. U zaštiti okoliša, međutim, suradnja je veoma potrebna. Projekt je, kako kaže Ivan Damjanović iz Zelenog Osijeka, zamišljen kao svojevrsni test koji treba odgovoriti na pitanje kako i koliko se dvije zemlje mogu izboriti s izazovima očuvanja prirode.
»Naročito imamo u vidu da se ovim problemima bavi jako mali broj ljudi, ali i da su svijest i znanje javnosti o darovima koje priroda pruža kroz usluge ekosustava vrlo ograničeni«, kaže on.
Zamjetno je da ekolozi sve češće koriste formulu »usluga ekosustava«. Vladimir Dobretić iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode kaže da je to, ustvari »ekonomska korist – dobra i usluge – koju prirodni ekosustavi pružaju čovjeku, doprinoseći time da ljudski život bude uopće moguć, a istovremeno i vrijedan življenja«. Dobretić navodi neke od najvažnijih darova prirode.
»Hrana koju jedemo, čista voda koju pijemo, gorivo, tkanine i sve ostale sirovine, samo su mali dio darova prirode. S druge strane, možda ne primjećujemo, ali mi koristimo i usluge prirode: oblikovanje tla, razgradnja otpada, zaštita od katastrofa i očuvanje ugodne klime«, spominje samo neke Dobretić.
U Centru za posjetitelje rezervata Zasavica održana je 11. listopada uvodna radionica ovog projekta. Na njoj su govorili čelnici partnerstva: Slobodan Simić (Pokret gorana), Biljana Panjković (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode), Ivan Damjanović (Zeleni Osijek) i Gordan Matković (J. U. za zaštitu prirodnih vrijednosti Osječko-baranjske županije). Kolegama iz drugih sličnih zaštićenih područja predstavili su i mjesta na kojima će se sve usluge ekosustava mapirati i procijeniti njihova realna monetarna vrijednost. U Srbiji to će biti bara Trskovača kod Platičeva, Bosutske šume i Zasavica, a u Hrvatskoj Posebni zoološki rezervat Potpanj kod Erduta, ribnjaci kod Donjeg Miholjca, sjeverni dio Srednjeg Podunavlja i Spačvanski bazen. Osim konkretnog znanja o tome koliko što vrijedi u prirodi, bez koga se ne može ni planirati upravljanje njome, u projektu će biti izgrađen i umjetni ekosustav koji će demonstrirati kako močvare pročišćavaju vodu. Projekt EcoWET sufinancira Europska unija s 355.013 eura.
