Nacrt izmjena zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina, a u istom paketu je i Nacrt izmjena zakona o nacionalnim vijećima, pripremljen je za skupštinsku proceduru. Usvajanje oba spomenuta zakona planira se do konca godine ili za sredinu prosinca. Ipak, u Beogradu je održan okrugli stol na temu »Izmjene i dopune Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina« u organizaciji Centra za istraživanje migracija, a u okviru projekta unaprjeđenja komunikacije manjinskih zajednica, institucija i medija u Srbiji.

Koncem prosinca prošle godine završene su javne rasprave što se tiče izmjena Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Sudionici iz Koordinacije nacionalnih vijeća i iz civilnog sektora, kao i iz samih nacionalnih vijeća dali su pismene primjedbe i prijedloge kako bi utjecali na njegov sadržaj prije nego sam finalni nacrt prijedloga ovoga zakona uđe u skupštinsku proceduru na usvajanje. Na okruglom stolu govorilo se o ovim prijedlozima, a također, veoma je važno sagledati u kojoj su mjeri primjedbe koje su podnesene uvrštene u tekst koji će ići na usvajanje, istaknuto je na okruglom stolu.

 

Ispuniti uvjete iz Akcijskog plana za manjine

 

Ljiljana Bekčić iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave ukazala je kako je najprije bilo potrebno postojeći Zakon o slobodama i pravima nacionalnih manjina uskladiti s rješenjima koja su predviđena nedavno usvojenim Akcijskim planom za nacionalne manjine u okviru pregovaračkog poglavlja 23. Potom je bilo neophodno i pravno-terminološko usklađivanje, jer je prethodni zakon usvojen u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije.

Drugi smjer izmjena postojećeg zakona odnosi se na uvođenje afirmativnih mjera za nacionalne manjine, koje se u jednom području tiču zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru i javnoj upravi. Kada je riječ o pravu na odgoj i obrazovanje na materinskom jeziku novina u novom nacrtu je da, osim materinskog jezika, obrazovanje podrazumijeva i ono na materinskom govoru. Time se omogućuje da pripadnici nacionalnih manjina koji nemaju standardizirani jezik izučavaju nastavne predmete od posebnog značaja za očuvanje njihovog identiteta. Ovo rješenje uključeno je u novi Zakon o osnovama sustava obrazovanja i odgoja.

I na koncu, uvedene su kaznene odredbe kako bi se zakon poštovao, u cilju ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

 

Usvojen mali broj primjedaba i sugestija

 

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava Milan Antonijević podsjetio je da je jedan manji dio primjedaba prihvaćen, dok o prihvaćanju ili odbitku krupnijih pitanja nema konkretnih očitovanja. Također, Akcijski plan sadrži u sebi rokove za određena rješenja i mora se priznati da se s jednim brojem tih rješenja kasni. Pojedina pitanja novoga nacrta zakona su ostala nedovoljno jasno definirana i njihovo konkretnije rješavanje se prepušta drugim resornim zakonima, ali bez jamstva da će u tim okvirima ona doista biti riješena. Tu se prije svega misli na zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima, zatim o uporabi materinskog jezika i pisma, te na kulturni integritet.

Antonijević kaže da su očekivanja civilnog sektora u potpori ministarstava u nastojanju da se manjine ne doživljavaju samo kao dio folklora ili nacionalne kuhinje već da im se omoguće ona prava koja im inače moraju biti zajamčena.

 

Izmjene zakona kozmetičke

 

Dr. sc. Goran Bašić, direktor Instituta društvenih znanosti smatra da su ovakvi okrugli stolovi, unatoč uloženim naporima organizatora, u vrijeme kada su svi tekstovi već usuglašeni i primjedbe i sugestije usvojene ili neusvojene, faktički deplasirani. 

»Nacrt zakona je već pripremljen i uskoro će dospjeti u skupštinsku proceduru i ići na usvojenje. To znači da su već dogovoreni svi važni politički segmenti. Zakon će u skupštinskoj proceduri, uz eventualne manje ili veće izmjene putem amandmana, biti usvojen«. 

Doktor Bašić smatra da je sada nacrt nemoguće popraviti ali je zato moguće vidjeti bez čega se ostalo. Iz do sada provedenih istraživanja da se primijetiti kako je u Srbiji prevladao segregativni model multikulturnosti koji u dobroj mjeri proizlazi iz pravnih propisa. Većinu konkretnih prijedloga i sugestija ministarstvo nije moglo prihvatiti kako zbog toga što jednim dijelom nisu u duhu koncepta na kojem se zakon temelji, tako i zbog toga što u značajnoj mjeri odudaraju od sustavnih rješenja, zalaze u materiju koja se regulira posebnim zakonima ili predstavljaju kritiku već postojećih važećih rješenja koja su sadržana u postojećim zakonima, navodi se u obrazloženju resornog ministarstva. 

»Nije, dakle, sporno da je koncept pogrešan. To smo često govorili, ali u odgovoru ministarstva reći da se zbog po nama pogrešnog koncepta ne mogu prihvatiti prijedlozi, a zapravo nije niti razgovarano o mogućem boljem konceptu, je pogrešno. Kada je riječ o postojećim rješenjima u drugim resornim zakonima, ona već u njima nisu dobra. Nerijetko su u međusobnoj suprotnosti i samim time je onemogućena njihova primjena, o čemu se također često govorilo«.

 

Za jedinstveni zakon

 

Pravno-tehničko usklađivanje zakona s Ustavom, prilagođavanje zahtjevima i odredbama Akcijskog plana u okviru pristupnih pregovora Srbije Europskoj uniji te uvođenje kaznenih odredaba navode se kao tri glavna razloga zbog kojih je došlo do izmjena zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Bašić, međutim, ukazuje kako postoje važniji razlozi zbog kojih bi se trebao mijenjati zakon iz 2002. godine.

»Najprije zbog neposrednog sudjelovanja nacionalnih manjina u procesu ostvarivanja njihovih prava. Potom, jer etnička distanca između većinskog i manjinskih naroda ne opada. Takoreći je jednaka 2017. kao što je bila i 1999. godine. Jednako tako imamo negativni model multikulturnosti, a i manjine su sve dalje od većine. Ako to nisu ozbiljni razlozi za izmjenu Zakona, onda nije ni bilo potrebe mijenjati onaj iz 2002. godine. Taj je zakon unio u pravni i društveni život u Srbiji nekoliko novih instituta koji do tada nisu postojali i samim tim razrušio do tada postojeći sustav odnosa spram manjina. Riječ je o kulturnoj autonomiji, manjinskoj samoupravi i mjerama afirmativne akcije. Bio je to novi duh u odnosu većine i manjine i relaksirao je odnose koji su tijekom devedesetih godina poprilično pomutili međuetničke odnose u Srbiji«, ukazuje dr. Bašić.

U biti, u Srbiji još uvijek postoji zakon koji je donesen u bitno drukčijim političkim i društvenim okolnostima i uvjetima nego što su oni danas. 

»Mi ga ne mijenjamo i ne uređujemo spram stvarnosti, nego malo kozmetički korigiramo i malo unaprijedimo. Ali suština još uvijek nije izmijenjena niti ispunjena.«

Prema mišljenju dr. sc. Bašića, trebalo je zapravo donijeti jedan potpuno novi jedinstveni zakon koji bi pratio cjelokupno područje nacionalnih manjina u Srbiji, regulirao položaj nacionalnih manjina i njihovo neposredno sudjelovanje u javnom životu. 

»Regulirati njime najprije kulturnu autonomiju, a potom i položaj manjinskih samouprava. Sasvim je logično postojanje jedinstvenog zakona. U nacrtu izmjena postojećeg zakona piše da se prava nacionalnih manjina uređuju i Zakonom o nacionalnim vijećima. To zapravo nije točno. Točka 2 spomenutog zakona propisuje na što se ovaj zakon odnosi –  na izbor, ovlasti i financiranje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina kao manjinskih samouprava, a ne na položaj nacionalnih manjina. Ovo također jasno govori zbog čega bi manjinsko područje trebalo biti obuhvaćeno jedinstvenim zakonom«, ocjenjuje dr. sc. Bašić.

 

Isključeni iz procesa

 

Iz aspekta nacionalnih manjina u novom Nacrtu zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina o kojem se raspravljalo tijekom okruglog stola propuštena je prilika za rješavanje nekih veoma važnih pitanja, ukazao je predstavnik hrvatske zajednice Darko Sarić Lukendić.

Prvo je pitanje hijerarhije zakona, za koju je u jednom trenutku navedeno da ju pravni sustav u Srbiji zapravo ne poznaje. 

»Iz pojedinih rješenja jasno se vidi da se zapravo primat daje resornim zakonima, a ne Zakonu o pravima i slobodama nacionalnih manjina. To je veoma loše po mom, ali i mišljenju ekspertne misije. U njemu se ističe potreba revizije Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina što podrazumijeva i reviziju drugih sektorskih zakona. Dakle, ne zbog toga što se sektorski zakoni mijenjaju, te se onda revidira i manjinski zakon, nego on upravo treba biti temelj na osnovu kojeg se onda trebaju ravnati sektorski resorni zakoni«, objašnjava Sarić Lukendić. 

Primarno stajalište predstavnika državnih institucija u radnoj skupini bilo je da je mjera stvari ono što piše u resornim zakonima i da se spram toga trebaju usklađivati odredbe Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina. 

»Ovo je veoma loš pristup. Upravo zbog toga je i jedan od članova radne skupine, dr. sc. Slaven Bačić, nakon prve ili druge sesije napustio radnu skupinu ocjenjujući da stvarnog dijaloga nema.«

Drugo važno pitanje koje se propustilo regulirati ovim zakonom je pravo na demokratsku participaciju. Iako to pravo formalno postoji putem prirodnog praga, ono je praktički nedostižno za sve, osim dvije ili možda tri brojnije nacionalne zajednice, podsjetio je još jednom Sarić Lukendić.

»Često se događa da predstavnici nacionalnih manjina nisu uključeni u procese izmjena zakona. Tako, donesen je Zakon o osnovama sustava obrazovanja i odgoja koji je, kako smo čuli, nadređen Zakonu o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Njegove izmjene su usvojene bez sudjelovanja predstavnika nacionalnih manjina. To što nas se zove dati primjedbe u fazi javne rasprave ne zovemo inkluzivnost niti ih tako doživljavamo. To je pravo svakog građanina ove zemlje. Mi želimo biti za stolom kada se piše nacrt, a ne poslije samo izraziti slaganje ili neslaganje.«

Hrvatski predstavnik izrazio je bojazan zbog najave da će oba zakona biti usvojena do konca godine. To po njemu znači da će ponovno članovi radne skupine biti izloženi pritisku zbog rokova, predviđenih Akcijskim planom.

Na koncu je iznio mišljenje kako je važno da se nacionalna vijeća kao institucije manjinske samouprave u kojima sjede legitimno izabrani predstavnici nacionalnih zajednica dožive kao partneri u procesu smanjivanja međuetničkih tenzija.

Sažetak izlaganja s ovog okruglog stola bit će objavljen u posebnom biltenu Minority newsa.

Siniša Jurić