Hrvatski veleposlanik Bakota posjetio Suboticu
Novi veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Bakota posjetio je prošloga četvrtka, 26. listopada, Grad Suboticu, gdje je razgovarao s gradonačelnikom Bogdanom Labanom o modelima suradnje i položaju hrvatske nacionalne manjine.
»Predstoji intenzivna suradnja između Hrvatske i Srbije i uvjeren sam da će to biti od obostrane koristi za građane i s jedne i s druge strane. S gradonačelnikom smo razgovarali o društveno-ekonomskim potencijalima Subotice, bilo je riječi i o prekograničnoj suradnji i mogućnostima gdje možemo zajedno nastupiti prema europskim fondovima. Značajna je suradnja Subotice i gradova u Hrvatskoj, naročito Osijeka, u kontekstu prekogranične suradnje. Potencijali su veliki, a hrvatska će nacionalna manjina u tom pogledu imati istaknutu poziciju. Hrvatska diplomacija je spremna pomoći Gradu Subotici u apliciranju europskim fondovima, gospodarskom povezivanju s hrvatskim tvrtkama i lokalnim smoupravama«, rekao je Bakota na konferenciji za novinare poslije prvog službenog sastanka s gradonačelnikom Subotice i naglasio da je s Labanom razgovarao i o pitanju statusa hrvatske manjine u Srbiji, Vojvodini i Subotici.
»U našem razgovoru je prepoznato koliko je hrvatska manjina bitna u području kulture, gospodarstva i u političkom smislu. Vjerujem da će vremenom doći do pune emancipacije hrvatske manjine u Srbiji, jer su nacionalne manjine čvrsta spona između dvije države, Hrvatske i Srbije.«
Veleposlanik Bakota je naglasio kako se nada da će posjet Zagrebu predsjednika Aleksandra Vučića biti što prije realiziran.
»Posjet predsjednika Vučića Hrvatskoj nije otkazan, već je samo odgođen i intenzivno se radi na njegovoj realizaciji. U ovom trenutku ne možemo govoriti o preciznom datumu tog posjeta.«
Hrvatski veleposlanik je naglasio kako očekuje da se aktualiziraju aktivnosti radnih skupina za otvorena pitanja između dvije države.
»Pojedina takva tijela nisu se sastajala godinama i mislim da je pravo vrijeme da počne suradnja eksperata za otvorena pitanja u odnosima naših država«, rekao je Bakota.
Gradonačelnik Laban je istaknuo kako se tijekom susreta razgovaralo o ekonomskim potencijalima grada, o položaju hrvatske manjine u Subotici i suživotu svih nacionalnih zajednica u gradu, na koji su svi ponosni.
Tijekom boravka u Subotici, veleposlanik Bakota je posjetio i redakciju NIU Hrvatska riječ. Gordan Bakota je od prošloga tjedna službeno na dužnosti veleposlanika Hrvatske u Srbiji, nakon što je predao vjerodajnice predsjedniku Vučiću.
Z. S.
Vučić:
Ostavimo povijest po strani
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je u ponedjeljak, gostujući u programu TV Pink, kako Srbija i Hrvatska nikad neće imati zajedničko mišljenje o povijesti, ali da u njihovim pogledima na budućnost ne postoji nijedna stvar koja bi ih dramatično razdvajala.
»Ostavimo povijest po strani, a u budućnosti s Hrvatskom imamo samo dobru stranu. To što očekujemo od budućnosti u svemu se možemo usuglasiti i mislimo isto ili slično, jer ne postoji niti jedna stvar koja bi nas dramatično i drastično razdvajala«, rekao je Vučić.
Vučić je isključio mogućnost novih srpsko-hrvatskih sukoba, odgovarajući na pitanje o pojedinim tekstovima u hrvatskim medijima.
»Meni ne pada na pamet da ratujemo s Hrvatima, ali mi pada na pamet da im damo novac, i za kuću bana Jelačića u Petrovaradinu, i za ulice, trgove, škole. Ali isto tako kažem što sam već više puta rekao – nitko više nikada neće moći ponoviti Oluju, a ja držim do svoje riječi«, istaknuo je Vučić.
Ocijenio je da između Srbije i Hrvatske danas nema nerješivih problema, ali da obje zemlje žele bolje uvjete za svoje sunarodnjake u drugoj državi.
Naglasio je kako hrvatska manjina u Srbiji može tražiti što god joj je potrebno i dobit će, a isto to želi i Srbija za Srbe u Hrvatskoj. Vučić je sugerirao i da se Srbija treba suzdržavati i ne odgovarati na sve provokacije iz Hrvatske, uključujući i stvari iz povijesti.
H. R.
Priznavanje diploma inozemnih katoličkih fakulteta
Od lipnja ove godine omogućeno je priznavanje diploma stečenih u inozemstvu na katoličkim teološkim učilištima. Biskupi Srbije su pozvali sve svećenike i druge diplomirane teologe, osim onih koji su diplomu stekli u bivšoj SFRJ do 27. 4. 1992., da do kraja 2017. podnesu zahtjev za priznavanje svoje diplome. On se podnosi osobno u Centru za informiranje o priznavanju inostranih visokoškolskih i srednjoškolskih isprava i priznavanje u svrhu zapošljavanja. Za podnošenje zahtjeva potrebno je pripraviti dokumentaciju koja je opisana na internetskoj stranici Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvitka (http://www.mpn.gov.rs/enicnaric-srbija/). Recenzent pri Centru za diplome izdane od strane katoličkih teoloških fakulteta je prof. dr. Josip Ivanović s Učiteljskog fakulteta u Subotici. On na uvid i ocjenu dobiva svaki zahtjev za priznavanje katoličke teološke diplome, nakon što je ovaj zaprimljen i obrađen od strane Centra, stoga se u slučaju eventualnih nejasnoća i pitanja svi teolozi mogu obratiti na e-mail: josip.ivanovic@magister.uns.ac.rs.
M. T.
Odsustvo suosjećanja u velikoj mjeri prisutno
U organizaciji Heror Media Ponta u studentskom domu Europa održan je 26. listopada stručni skup s temom »Pristupačne komunikacije« koji je otvorila Tamara Vlaškalin, savjetnica u kabinetu Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti i tom prilikom osnažila građane da prijave diskriminaciju, jer time ne pomažu samo sebi nego i velikom broju drugih ljudi koji se suočavaju sa sličnim ili istim životnim situacijama.
Marija Vrebalov, konzultantkinja, je ukazala na značaj socijalnog pristupa čime se omogućava pristupačnost usluga, informacija, obrazovanja, robe i arhitektonska pristupačnost svim ljudima bez diskriminacije. Tatjana Stojšić Petković, psihološkinja je upozorila da u društvu i dalje postoji odvojenost osoba s invaliditetom i osoba bez ikakvog fizičkog ili mentalnog oštećenja i da je odsustvo suosjećanja jednih prema drugima u velikoj mjeri prisutno. Dr. Mirjana Kovačević, PR Fondacije Novi Sad EPK 2021 je poručila da se podizanje svijesti može dostići samo sustavnim rješenjima i poručila da grad Novi Sad s titulom europske prijestolnice kulture 2021. godine ima šansu postati grad bijele zastavice, što znači da je apsolutno pristupačan za sve ljude bez diskriminacije. Nataša Heror, ispred Heror Media Ponta, je istaknula značaj povezivanja dvije društvene grupe: nacionalne zajednice i osobe s invaliditetom kroz zajednički rad na unaprjeđenju vidljivosti i prisutnosti obje društvene grupe u javnom dijalogu.
Zaključci i preporuke s ovog skupa su da sustav prepozna znakovni jezik kao materinji jezik i da se znakovni jezik uvede u obrazovni sustav, kao i da je uloga nacionalnih, lokalnih i manjinskih medija kao glavnih aktera u širenju ideje o pristupačnim komunikacijama krucijalna, jer su upravo mediji ti koji kroz komunikaciju mogu omogućiti napredak društva u cjelini.
Izvor: Heror Media Pont
Peticija da se poništi odluka
da su Bunjevci Hrvati
Prošle godine Bunjevački nacionalni savet uputio je prijedlog zaključka Skupštini Vojvodine da se naredba Glavnog odbora Narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine od 14. svibnja 1945. godine kojom se naređuje da se Bunjevci i Šokci uvode kao Hrvati u sve službene legitimacije, evidencije i spiskove proglasi aktom nasilne asimilacije i poništi. Ove godine, 12. listopada, su i profesori Pravnog fakulteta u Novom Sadu Slobodan Orlović i Branislav Ristivojević uputili Peticiju za donošenje deklaracije o poništavanju istoga akta. U peticiji se predlaže da »Skupština, kao ustavno pravni sukcesor (naslednik) Odbora, donese deklaraciju o poništavanju ovog nasilno asimilatorskog akta i svih pravnih posledica. Makar što više i ne postoji pravno ni političko dejstvo asimilatorskog akta, sada mora biti dovoljan, jer je jedino i moguć, simbolički i moralni uticaj takve skupštinske deklaracije«. Prema potpisnicima peticije Deklaracija bi imala preventivno djelovanje na eventualne, sve buduće asimilatorske namjere.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić smatra da se »traži poništenje nečega što se u praksi više ne primjenjuje« i da je danas svakom dopušteno izjašnjavati se po želji. Također, ističe Bačić »Odluka GNOOV iz 1945. o nacionalnoj pripadnosti Bunjevaca rezultat je političke težnje samih bunjevačkih članova GNOOV-a, jer su ih u tom tijelu predstavljali Blaško Rajić, Lajčo Jaramazović, Alojzije Mihaljčević, Đuro Dulić, Matija Evetović, Grgo Skenderović, Grgo Lulić i Ivan Vuković.
Održani Dani međimurske
kulture u Đurđinu
U okviru višegodišnje prakse održavanja Dana nacije/kulture u Osnovnoj školi Vladimir Nazor u Đurđinu su 17., 18. i 20. listopada održani Dani međimurske kulture. Bogata kulturna i jezična baština Međimurja bila je tema prvoga dana kada su učenici ove škole nahranili dušu i tijelo pogledavši film Teta Liza Branka Ištvančića, te degustirajući čuvena međimurska jela. Imali su prigodu kušati »meso z tiblice« namazano na kukuruzni beskvasni kruh i međimursku »zlevanku s orasima«. U istom ozračju nastavili su i drugoga dana kada su, upoznavajući se s još nekoliko poznatih međimurskih jela, izradili prigodni kuhar koji su djeca ponijeli doma. Također su organizirali kreativnu radionicu na kojoj su izrađivali međimursku fašničku masku. Posljednji, treći dan bio je rezerviran za tradicijsku baštinu kada su uz pomoć gostiju, članova folklornog odjela HKC-a Bunjevačko kolo naučili plesati osnovne korake međimurskog plesa Zginula je pikuša. Oni su im pokazali bogatstvo i ljepotu i ostalih plesova iz ovog hrvatskog kraja.
Obogaćeni novim spoznajama kulturne, jezične i tradicijske baštine međimurskog kraja učenici OŠ Vladimir Nazor iz Đurđina izrazili su radost održavanja višegodišnjeg programa Dani nacije/kulture.
Projekt Dani međimurske kulture financijski je podržalo Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.
Predstavljeno stanje u obrazovanju
Od 23. do 25. listopada održan je skup Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) u Bolu na Braču, čijem je radu sudjelovalo oko 500 ravnatelja. Na ovome skupu sudjelovali su među ostalima i predstavnici Hrvata iz Srbije, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov i savjetnica predsjednika HNV-a Jasna Vojnić.
Ovom je prigodom tijekom jednog od plenarnih zasjedanja Žigmanov izložio stanje u obrazovanju na hrvatskom u Srbiji, sve značajne izazove s kojima se suočava obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji. Nakon toga su započeti veoma konstruktivni razgovori. Tijekom nekoliko sastanaka ministrici znanosti i obrazovanja Hrvatske, prof. dr. sc. Blaženki Divjak predočeno je stanje u obrazovanju na hrvatskom u Srbiji.
Na skupu su bili i predstavnici drugih relevantnih institucija poput Agencije za odgoj i obrazovanje, nakladnici i drugi subjekti koji sudjeluju u obrazovanju.
