Davne 1747. godine Ruma je Carskom poveljom uvrštena u red trgovišta. Od tada pa sve do danas u Rumi se svakog trećeg u mjesecu održava vašar. Tih dana ovaj grad posjeti preko 30.000 ljudi iz svih krajeva Srbije i okruženja, da prodaju ili kupuju, vide ili budu viđeni i da svoj pazar začine jagnjećim pečenjem ili nekim drugim specijalitetima koji se nude pod bučnim vašarskim šatrama. Ove godine obilježava se obljetnica: 270 godina trajanja Rumskog vašara. Zavičajni muzej Rume prošloga tjedna obilježio je ovaj značajan jubilej projekcijom filma Rumski vašar i otvaranjem izložbe 270 godina Rumskog vašara 1747 – 2017, na kojoj su predstavljene stare fotografije vašara, prva povelja Marije Terezije kojom je Ruma dobila status trgovišta, zatim domaći zanatski predmeti, poljoprivredni proizvodi, kao i ostali eksponati koji su se najčešće nudili na rumskim vašarima.

 

Status trgovišta

 

Vašar u Rumi je od iznimno velikog značaja za sam grad i njegov povijesni razvoj: 

»S pravom možemo reći da je upravo ono na čemu se temelji gospodarski i društveni razvoj Rume nadaleko poznati vašar. Ruma je jedini grad u cijeloj zemlji, pa možda i u široj okolini s tradicijom vašara koja je utemeljena na Carskoj povelji i kontinuitetom trajanja od 270 godina. Marko Pejačević, koji je osnovao Rumu, da bi povećao prihode grada i osigurao naklonost dvora je namjerno izabrao ovo područje za stvaranje svog novog vlastelinstva, s obzirom na to da se Ruma nalazi na raskrižju važnih trgovinskih putova. Jedna od prvih povelja koju su varošani dobili je bila od carice Marije Terezije u srpnju 1747. godine kojom je Ruma proglašena za trgovište. U tzv. Slobodnici, povelji Marka Pejačevića, koju je dodijelio Rumljanima, spominje se i vašar gdje se navodi da se prihodi od dva godišnja vašara dodjeljuju barunu, odnosno vlastelinu, a prihodi od ostalih vašara idu u korist varošana. To je bio veliki značaj da jedno mjesto dobije status trgovišta u tom razdoblju, jer je u to vrijeme na ovim prostorima bila razvijena trgovina koja je bila u zamahu«, kaže povijesničarka, kustosica Zavičajnog muzeja Ruma Aleksandra Ćirić. 

U povelji je bilo navedeno da se Rumi dodjeljuju četiri godišnja vašara, kao i njima pripadajuće stočne tržnice iz Srijemske Mitrovice i Jarka, koje su ostale u novoformiranoj Vojnoj granici, dok je  Ruma  pripala provincijalu: 

»Ono što je također interesantno jest da su vašari održavani na određene vjerske praznike: na Cvjetnicu, Spasovo, blagdan svetih apostola Petra i Pavla i na svetog Mihovila. Upravo je prvi rumski vašar održan 10. listopada 1747. godine. Od tada pa sve do danas rumski vašar traje, a jedini prekid je bio u vrijeme velikih bolesti poput kuge, kao i za vrijeme ratova. Nakon deset godina, od dobijanja privilegija Ruma dobija pravo na održavanje još dva godišnja vašara. Vremenom, kako dolazi do razvoja obrtništva, u Rumu počinju dolaziti obrtnici i trgovci iz raznih krajeva Balkana. To je bilo vrlo važno za Rumu, jer, osim razvoja poljoprivrede i stočarstva, dolazi i do razvoja obrtništva i trgovine«, ističe Ćirić. 

Rumski vašar postao je nadaleko poznat u krajevima Habsburške monarhije, pa čak i Vojnoj granici, a veliki broj obrtnika se u to vrijeme naseljava u Rumi gdje osnivaju svoje manufakturne radionice.

Vašar na Hrvatskom brijegu

 

Razvojem rumskog vašara mijenjale su se i lokacije njegovog održavanja: 

»Vašar je najprije održavan na prostoru između današnje Grobljanske ulice i Borkovačke doline. Uglavnom su se na štandovima prodavali zanatski proizvodi, špeceraj, južno voće, a ono što je zanimljivo postoje podaci koji govore da su se na vašaru prodavale i knjige. To su bile knjige crkvenog karaktera i prodavali su ih tzv. muskoli, kako su ih ovdje žitelji prozvali, a to su uglavnom bili trgovci iz Moskve. Vremenom, prostor za održavanje vašara postaje pretijesan tako da se on premješta na prostor koji je među Rumljanima poznat kao Hrvatski brijeg, na putu za Putince i Inđiju. Prostor je bio ograđen i tu se vezivala stoka i naplaćivao ulaz. Strogo se pazilo da li stoka dolazi iz zaraženih krajeva, da se ne bi proširile bolesti. Također je značajno da se kaže kako su u ranijim vremenima izdavani oglasi o vašaru koji su postavljani i u drugim mjestima i gradovima. Godine 1904. Rumljani otkupljuju pravo na svih šet godišnjih vašara«, kaže Ćirić.

 

Nekad i sad

                                          

Vašar u Rumi nekada je trajao od tri do pet dana. Poslije Drugog svjetskog rata vašar se održava svake prve srijede u mjesecu, da bi se kasnije prešlo na režim održavanja svakog trećeg u mjesecu, bez obzira na to koji je dan bio. Tako je ostalo i danas: 

»Vašar je danas izmijenio svoju prvobitnu ulogu, ali je i dalje primarna prodaja i kupovina stoke i zanatskih proizvoda. Međutim, došlo je i do nekih novina. Nekada je svaki vašar pratio zabavni program u vidu cirkusa i ringišpila, a danas je to malo izmijenjeno i taj zabavni dio odigrava se pod okriljem šatri gdje se svi posjetitelji vašara mogu okrijepiti jelom i pićem uz obaveznu prateću popularnu muziku«, kaže sugovornica.

Osim zanimljivih fotografija i predmeta koje su Rumljani mogli pogledati na izložbi, ovogodišnja proslava značajnog jubileja za Rumljane obilježena je i projekcijom filma Rumski vašar. 

»Prošle godine sam započeo priču o vašaru, smatrajući da je taj jubilej važno obilježiti«, kaže redatelj filma Dragan Cakić, dodajući: »Najprije smo snimili vašar kako on izgleda danas i to je glavni dio materijala koji je korišten u filmu. Priču smo objedinili s kustosima Zavičajnog muzeja koji u filmu govore povijesne podatke vezane za vašar. Treći segment filma su snimci s dronom. Film prikazuje povijesne elemente vašara, ali i obične stvari koje se tamo događaju. Ovim filmom imali smo želju da upoznamo širu društvenu javnost kako danas izgleda vašar i kako je to bilo nekad.« 

S. Darabašić