Subotička Udruga Terra’s, prva organizacija u Srbiji i regiji čije je prioritetno područje razvoj organske proizvodnje, organiziralo je od 11. do 13. listopada, u suradnji s Otvorenim sveučilištem Subotica 13. Međunarodni festival organskih proizvoda Biofest, ovoga puta na temu »IT sektor – organska vizija budućnost«. Tijekom trajanja festivala, održani su izložba uz degustaciju organskih proizvoda, panel diskusije i predavanja, Dan otvorenih organskih farmi, »Sat za povoljnu organsku kupovinu« te dodijeljena priznanja za bioproizvod (organski čips od jabuke tvrtke All natural food iz Nove Pazove) odnosno bioproizvođača godine (Nurdin Mujkanović iz Iriga koji na Fruškoj gori uzgaja orahe i kajsije).
IT sektor i (organska) poljoprivreda
Jedna od panel diskusija bila je na temu »Iskustva, mogućnosti i perspektive IT sektora u (organskoj) poljoprivrednoj proizvodnji«.
»Na njoj je, među ostalim, predstavljeno šest projekata odnosno aplikacija, programa koji će pomoći organskom proizvođaču prilikom popunjavanja dokumentacije, koja je vrlo komplicirana kada je u pitanju organska proizvodnja. Također su urađena softverska rješenja vezana za dobivanje podataka u vezi sa zemljom, meteorološkim uvjetima itd. Ono što smo saznali na ovoj raspravi jest da se određeni programi rade tako da bi ih lokalne samouprave trebale kupiti, a da budu besplatni za farmere. Dali su nam smjernicu za dalji rad i za razgovore na lokalnoj i pokrajinskoj razini da se vidi na koji način se mogu otkupiti ta softverska rješenja. Isto tako, nama je to jedna smjernica kako da usmjerimo edukaciju. Najvjerojatnije ćemo promijeniti cijeli koncept Biofesta, organizirat ćemo ga u zimskom razdoblju kada poljoprivrednici mogu doći na edukacije s određenom temom radioničarskog tipa, uz njihovo upoznavanje primjerice s aplikacijom i na koji način mogu rukovati s tim alatom«, kaže projekt menadžerica Udruženja Terra’s Snježana Mitrović.
Sudionike ove rasprave neugodno je iznenadio podatak koji su prenijeli predstavnici Ministarstva poljoprivrede, a to je da je tijekom 2016. godine došlo do pada površina u organskoj prozvodnji u Vojvodini, dok je na jugu i istoku Srbije došlo do drastičnog povećanja. To je, kako ističe Mitrović, tema za analiziranje i Terra’s će ovih dana uraditi prijedlog aktivnosti na razini Vojvodine i razgovarati s predstavnicima Tajništva za poljoprivredu o tome koje korake poduzeti u pravcu razvijanja organske proizvodnje u Pokrajini.
S druge strane, u Subotici je došlo do povećanja ovih površina. Naime, prema Akcijskom planu koji je Terra’s usvojio 2015. godine, u Subotici je 2014. pod organskom proizvodnjom bilo 150 hektara, a ove godine na teritoriju grada ima 450 hektara. Došlo je i do povećanja broja proizvođača i prerađivača, s tim što su neki odustali, neki nisu dobili certifikat, ali su se pojavili novi.
Iskustva Hrvatske u organskoj proizvodnji mnogo mogu pomoći Srbiji, ističe Mitrović, podsjećajući kako su ove dvije zemlje 2000. godine zajedno krenule u ovu proizvodnju, ali je Hrvatska mnogo više napredovala.
»Kako ne bismo ponovili greške i brže napredovali, pomoći će nam razmjena iskustava i informacija, zajednički rad, a i njima, iako su razvijeniji u području organske proizvodnje, treba iskustva i stjecat ćemo ga zajedno na studijskim putovanjima, pogotovo u Austriji«.
Organic bridge
Druga panel diskusija održana u okviru ovogodišnjeg Biofesta bila je posvećena doprinosu međunarodnih projekata na razvoj organske proizvodnje u regiji. Jedna od sudionica panela bila je direktorica Lokalne razvojne agencije Valpovo-Petrijevci, jednog od partnera Terra’sa u projektu Organic bridge, Lidija Maurović Košćak. Ona je navela da Hrvatska ima više hektara pod ekološkom proizvodnjom nego Srbija i da su ulazak u Europsku uniju i cijena poticaja sigurno bili motivirajući za bavljenje organskom proizvodnjom.
»Ipak, moram reći da smo, u odnosu na druge europske zemlje, na samim počecima. Ono što nedostaje jeste organizirano tržište, ne možemo se oslanjati na postojeće tržišne lance, koji nisu najbolje rješenje niti za ekološke niti za male, konvencionalne proizvođače. Moramo tražiti i razvijati nove modele tržišta. Mjere u Hrvatskoj koje se tiču razvoja tržišta izostaju, što je glavna prepreka za razvoj organske proizvodnje. Sreća u nesreći je što imamo europske projekte s kojima možemo učiniti nešto po tom pitanju, pa nam je u planu osnivanje Centra za organsku proizvodnju.«
Partner u spomenutom projektu je i Centar za organsku proizvodnju u Selenči, čija je projekt koordinatorica Biljana Viduka među ostalim govorila o prekograničnoj suradnji s Hrvatskom. Ističući da je ona veoma dobra, navela je inicijativu Vukovarsko-srijemske županije da se i kod njih formira centar po istom modelu kao u Selenči, što se zajedničkim snagama i dogodilo.
»Potom je iz Općine Drenovci, na granici Hrvatske s BiH, došla inicijativa da se povežemo i zajednički radimo na izgradnji farm inkubatora pored proizvodnog kojeg su već izgradili zahvaljujući sredstvima EU. Tako da primjećujemo inicijativu s hrvatske strane za udruživanjem i povezivanjem. Ovi prekogranični projekti, odnosno Interreg program je zapravo odlična prilika da se to i uradi i da nam to svima ide u prilog. Nedavno smo bili u Šibeniku na jednoj konferenciji gdje su ljudi iz Interreg programa Srbija-Hrvatska najavili novi poziv početkom iduće godine, i eto prilike da delegiramo dobre ideje skupa ili svatko posebno.«
Direktor Organic Control Systema d.o.o., prve domaće kontrolne organizacije za organsku proizvodnju Nenad Novaković je, govoreći među ostalim o razvoju organske poljoprivrede u Srbiji rekao kako ona ima stalni trend rasta ali da ono što generira njen razvoj u svim zemljama jesu subvencije koje u značajnoj mjeri izostaju kada je u pitanju Srbija. One postoje, 40 posto su veće nego subvencije za konvencionalnu poljoprivredu, ali su to ipak minimalna sredstava gledajući subvencije koje dobivaju eko ili organski proizvođači iz okruženja odnosno zemalja članica EU. Tako da je taj trend rasta poprilično usporen ali je važno da ga ima, istaknuo je Novaković.
Ivana Petrekanić Sič
