Priroda i društvo

Kad đavoli izgube okladu

Krenuli jednom, istovremeno, svatovi iz dva različita sela, u treće selo prositi djevojku, pa se nekako zgodilo da je u pitanju ista djevojka. Gleda Bog to od gore i vidi... neće na dobro izaći. A svatovi idu jedni k drugima i sretnu se u jednoj dolini. Dok oni tako stoje jedni naspram drugih, spremni da se prihvate oružja, Bog, ne znajući kako da izbjegne krvoproliće, odluči da ih sve, privremeno, pretvori u kamen, dok ne nađe neko bolje rješenje. Međutim, u svojoj zauzetosti nebeskim stvarima, potpuno zaboraviše na njih i zato stoje, tako skamenjeni, i danas.
Druga legenda kaže da je ovdje riječ o okamenjenim đavolima koje su nadmudrili đaci u nekoj okladi, a treća o đavolima kojih su se ljudi oslobodili. Legendi je mnogo, ali je mnogo i razloga zašto posjetiti mjesto koje po đavolima se zove. Danas predlažemo da jedan vikend okupite društvo, napunite spremnik i krenete put Đavolje Varoši.
Do Đavolje Varoši se dolazi preko Niša, Prokuplja i Kuršumlije. Varoš se nalazi na južnoj padini planine Radan i smještena je 30 kilometara jugoistočno od Kuršumlije. Put cijele dionice je asfaltiran, lijepo uređen i obilježen, te je teško pogriješiti. Još jedan od načina je doći do Prolom Banje i napraviti laganu pješačku turicu do Đavolje Varoši u dužini od 10 km.
Nitko od nas ne voli đavolja posla, ali obećavamo da je ovdјe riјeč samo o nazivu, a sve ostalo je rajsko. Predjeli, čuda i ugođaj za bajku smješteni i u skladu s kriterijima rubrike Priroda i društvo.
 
Što, kako i zašto
 
Naravno da je svima jasno da su interesantne legende tu da privuku i zagolicaju. Ovaj fenomen prirode nastao je kao posljedica procesa erozije koji su trajali vijekovima, a traju i danas. Spira se tlo koje čine pijesak i šljunak i odnosi ga voda, osim na dijelovima ispod velikog kamenja, koje pritiska zemlju ispod sebe i na taj način pomaže u formiranju stupova, koji odolijevaju vremenu. Sada se upravo na ovom području nalazi mnogo stupova, s kamenim kapicama, koje vremenom mijenjaju svoj izgled ali i nestaju i pojavljuju se drugi, pa je sva ova mističnost išla u prilog svim legendama, te imamo jedan prirodan fenomen vrijedan divljenja.
Područje Đavolje Varoši sastoji se iz dvije »mahale« ili jaruge, Đavolja i Paklena, i u njima se nalazi preko 200 kamenih figura, koje dostižu visinu i do 20 metara. Neki stupovi su niži, neki viši, poneki je usamljen, a često se nalaze u grupicama od po tri ili četiri, različite visine, tako da podsjećaju na obitelj. Gledana iz daleka ovo je skladna i romantična harmonija, dok izbliza ovi divovi djeluju strogo, a njihova mističnost zastrašuje.  
 
Područje koje okrjepljuje
 
Uz samu Đavolju Varoš ovo područje je poznato i po izvoru mineralne vode. Riječ je o Crvenom izvoru koji je boju, a samim tim i naziv dobio zbog količine željeza kojim je mineralizirana voda poprimila crvenkastu boju. Voda nije za piće, ali je mještani predstavljaju kao veoma ljekovitu i preporučuju ispiranje dijelova tijela, lica i bolnih mjesta. Zapravo, dva izvora su mineralizirana, a veoma interesantna za vidjeti su i okna saskih rudnika i ruševine stare crkve. Područje Đavolja Varoš je stavljeno pod zaštitu države još 1959. godine, a 1995. godine je uredbom Vlade proglašeno za prirodno dobro od izuzetnog značaja i stavljeno u prvu kategoriju zaštite kao spomenik prirode.
Koliko god se trudili da pokažemo da nam je sve na dohvat ruke, ipak postoje razdaljine koje moramo prijeći kako bismo prirodi ukrali nebesko čudo božanskog porijekla, avetinjski grad, đavolju varoš ili  čudo prirode, kako još nazivaju ovo mjesto i time izazivaju na posjet.
Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.