Proteklo je 500 godina od kada je Martin Luter objavio svojih 95 teza na vratima dvorske crkve u Wittenbergu u Njemačkoj. Širom svijeta se 2017. godina obilježava kao jubilej, 500 godina od reformacije. Ovaj jubilej poseban je za sve protestantske vjernike, ali i za sve ostale koji su zainteresirani za povijest i kulturu. Papa Franjo će 31. listopada pohoditi Švedsku gdje će u Lundu sudjelovati u zajedničkom programu Katoličke Crkve i Svjetskoga luteranskog saveza za obilježavanje 500 godina Reforme. Odluku pape Franje da sudjeluje na zajedničkoj svečanosti s protestantima nazivaju epohalnom. Istaknuti ekumenske napretke između katolika i luterana, kao i darove koji proizlaze iz dijaloga, smisao je ekumenskog zajedničkog obilježavanja obljetnice koju će u Lundu predvoditi papa Franjo, biskup Munib A. Younan, predsjednik Svjetskoga luteranskoga saveza, te pastor Martin Junge, glavni tajnik Luteranskog saveza. Ekumenska svečanost uklapa se u proces prihvaćanja dokumenta iz 2013. godine From Conflict to Communion (Od sukoba do zajedništva), prvoga pokušaja luteranske i katoličke zajednice da na međunarodnoj razini zajedno napišu povijest Reforme i njezine nakane. 

 

Intenzivan dijalog

 

Slovačka evangelička crkva u Srbiji je protestantska crkva koja ima oko 50.000 vjernika. Stara Pazova je jedna od najvećih i najstarijih crkvenih općina i ima oko 6.000 vjernika. I u njoj će biti obilježena obljetnica reformacije: 

»Od 1517. godine kada je Martin Luter objavio 95 teza na crkvu u Wittenbergu, računa se da je krenulo djelo reformacije za koje vjerujemo da je Božje. Također, dostignuće reformacije je to što je Luter počeo prevoditi Bibliju na narodni jezik kako bi dao narodu da čita Božju riječ. Ja bih rekao da je reformacija jako bitna, jer su narodni buditelji sačuvali slovački jezik u vrijeme kada je mađarizacija bila jaka, a slovački jezik tada nije bio dozvoljen ni u školama. U tom smislu su evangelički svećenici  odigrali veliku ulogu. Na kraju su tri čovjeka kodificirali slovački jezik i izvojevali su da Slovaci budu narod. Stara Pazova baštini reformsku tradiciju, ali i tradiciju koja je spojena s održavanjem narodnog identiteta. U ovoj crkvi je rukopoložen naš prvi biskup i ovo je najstarija evangelička crkva na ovim prostorima«, kaže svećenik Slovačke evangeličke crkve u Staroj Pazovi Igor Feldi, dodajući da je jedna od dobrih stvari reformacije što se sačuvao nacionalni identitet s obzirom na to da je, među ostalim, poanta reformacije bila u tome da narod razumije to što se događa na službi Božjoj, jer se propovijeda na narodnom jeziku. 

»Drago nam je što je u posljednjih nekoliko desetaka godina veoma intenzivan dijalog između katolika i evangelika na najvišim razinama crkve. Posebno je zanimljivo što su potpisani konkretni dogovori i sporazumi. Prošle godine, kada je papa posjetio Švedsku kao jednu od najvećih evangeličkih država gdje su i potpisani dokumenti, dogovoreno je da ćemo više gledati na ono što nas spaja od onog što nas razdvaja i da ćemo zajedno kao kršćani svjedočiti o istom Isusu Kristu, koga ljubimo i koji je naš zajednički spasitelj«, kaže svećenik Feldi, dodajući da Slovaci u Staroj Pazovi imaju dobre odnose s pripadnicima Srpske Pravoslavne i Rimokatoličke Crkve.

 

Luterova dekada

 

Svetlana Vojnić Feldi župnica je u evangeličkoj općini Soljani u Hrvatskoj i pomaže u bogoslužju u župi Ljuba u Srijemu. Prošloga tjedna proslavljena je obljetnica reformacije u obje ove župe uz prigodno bogoslužje i sadnju stabla reformacije: 

»Unazad 10 godina taj termin zovemo Luterova dekada Evangeličke Crkve u Europi. U Soljanima u Hrvatskoj i uopće u evangeličkim crkvama odlučili su se za sadnju stabla jabuke, aludirajući da jabuka donosi plodove, želeći da crkva jednako tako donosi plodove. Na razini cijele Evangeličke Crkve u Hrvatskoj, skupa s drugim protestantskim crkvama, obljetnica reformacije bit će proslavljena po crkvenim općinama na više razina. U Hrvatskom narodnom kazalištu ćemo 31. listopada održati svečanu akademiju u povodu proslave 500. obljetnice reformacije, na koju bi trebao doći i državni vrh Hrvatske«, ističe župnica Svetlana, podsjećajući na značaj reformacije na prostorima bivše Jugoslavije: 

»U Hrvatskoj se, naročito u Istri nakon 1517. godine, osjetio utjecaj reformacije. Poznati reformator se zvao Matija Vlačić Ilirik. On je bio iz Labina i bio je prvi reformator na našim prostorima. Pisao je knjige, publikacije, tiskao ih na jeziku koji se tada koristio i iste distribuirao. Također moramo spomenuti da su prostori Slavonije i Srijema bili vojna granica koja je u jednom trenutku bila opustošena. Habsburška monarhija odlučila je poslati tamo ljude iz Slovačke i Njemačke, koji su bili uglavnom evangeličke vjeroispovijesti, tako da možemo reći da su na ovim prostorima bili evangelici Slovaci, evangelici Nijemci i kasnije, nakon Drugog svjetskog rata, evangelici Hrvati, odnosno oni koji govore hrvatski i imaju svoje bogoslužje na hrvatskom jeziku«, kaže na kraju razgovora župnica.

S. Darabašić