Sjednica Savjeta za nacionalne manjine, kojom je predsjedavala premijerka Ana Brnabić, prvi puta otkako je stupila na tu dužnost, održana je u Beogradu, nakon dulje stanke. Sjednici su uz predstavnike državnih tijela, poput ministra kulture Vladana Vukosavljevića, bili prisutni i predstavnici gotovo svih nacionalnih vijeća.

Tri su glavne teme bile na ovoj sjednici. Najprije su sudionici sastanka obaviješteni o provođenju dogovorenih aktivnosti i predstavljen im je Izvještaj Ekspertne skupine u vezi s prijedlogom Nacrta izmjena i dopuna zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina. Bilo je također riječi o Zakladi za nacionalne manjine gdje je dogovoreno povećanje ukupnih sredstava i prisustvo predstavnika nacionalnih vijeća prilikom raspodjele toga novca. I na koncu, raspravljalo se o nacrtu Strategije za razvoj kulture u Srbiji za razdoblje 2017. – 2020. godine.

 

Prostora za razgovor i intervencije još ima

 

Kada je riječ o izvješću Ekspertne skupine, unutar toga izvješća ima stanovitih preporuka kojih bi se trebalo pridržavati. I na tragu rasprave na sjednici, predsjedavajuća Brnabić je predložila da se održi još jedna sesija, na kojoj bi se pokušala usuglasiti stajališta. To ukazuje da prostora za doradu toga prijedloga još uvijek ima, premda je javna rasprava završena. Podsjetimo da je Hrvatsko nacionalno vijeće imalo tijekom javne rasprave određene primjedbe za koje se još uvijek ne zna na koji način su završile, upozoravaju u Vijeću.

Jedna od primjedaba koju HNV već dulje vrijeme iznosi je okolnost da je Republičkom zakladom za nacionalne manjine predviđen niz aktivnosti u Akcijskom planu, ali i nakon njihova ispunjenja. Međutim, ta zaklada više godina uopće nije funkcionirala, a za sve to vrijeme u njemu je stajala ista svota od 1.800.000 dinara, ili oko 15 tisuća eura. 

»Često smo iznosili prigovore da taj iznos mora biti deset ili stotinu puta veći u odnosu na trenutačni. Čak je i republički zastupnik Tomislav Žigmanov prilikom usvajanja republičkog proračuna imao amandman s time u vezi. Na sastanku je državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak najavio da bi sljedeće godine taj iznos trebao biti desetostruko veći. Svakako pozdravljamo ovaj iskorak za koji mislimo da je u pravom smjeru«, rekao je za Hrvatsku riječ predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić. 

Međutim, potrebno je naglasiti da je taj iznos još uvijek daleko od onoga koji je nužan da bi se iz te zaklade pokrile sve aktivnosti koje njime trebaju biti obuhvaćene, skreću pozornost u HNV-u.

 

Vijeća u sukobu sama sa sobom

 

Jedan od problema na koji je ovom prilikom ukazano jest da u povjerenstvu za raspodjelu sredstava iz Republičke zaklade za nacionalne manjine za ovu godinu, prema natječaju koji je raspisan, nema niti jednog predstavnika ni jednog nacionalnog vijeća. To je zaklada koja se bavi manjinama, radi manjina i o manjinama, a bez manjina, ocjenjuju predstavnici HNV-a. 

To je veoma loša poruka i HNV kontinuirano ističe temeljno opredjeljenje za sustavnim uvažavanjem i prihvaćanjem kao institucionalnih partnera tijelima na različitim razinama vlasti. Sve nacionalne manjine žele sudjelovati u javnom i društvenom životu u Srbiji, biti partneri u procesu donošenja odluka, što dakako nije moguće ako ste iz tih procesa isključeni, dodaju.

Predstavnik HNV-a predložio je da u povjerenstvu sljedeće godine budu i predstavnici nacionalnih vijeća. Nažalost, ovaj prijedlog nije naišao na odobrenje Ivana Bošnjaka, uz objašnjenje kako bi to bio mogući sukob interesa. Ipak, nacionalna vijeća mogu predložiti i neovisne stručnjake, iz redova pripadnika nacionalnih manjina, koji poznaju materiju za koju se raspisuje natječaj, a koji pri tome nisu dužnosnici nacionalnih vijeća.

U razgovoru za ovaj list Sarić Lukendić kaže kako ne razumije kako bi dužnosnici državnih tijela koji nisu pripadnici ma koje manjinske nacionalne zajednice mogli imati uvida u prioritete i značaj ma koje aktivnosti unutar svake zajednice ponaosob. Mogla bi se uspostaviti praksa poput one u Hrvatskoj gdje o sličnoj zakladi odlučuju i predstavnici nacionalnih manjina, te mogu dati svoj glas, mogu argumentirati određeni prijedlog i tako osigurati da sredstva budu usmjerena na pravi način. 

Kompromisni prijedlog za ovu godinu je iznijela dr. Suzana Paunović, ravnateljica Kancelarije za ljudska i manjinska prava. Predložila je da donošenju odluke o raspodjeli sredstava u svojstvu promatrača ove godine prisustvuju i predstavnici nacionalnih vijeća. 

 

Potiskivanje latinice

 

Ministar kulture bio je sugovornik na nedavno završenoj javnoj raspravi o nacrtu Strategije razvoja kulture u Srbiji za razdoblje 2017. – 2020. godine. Ukazano je na činjenicu da u radnoj skupini za izradu strategije nije bilo niti jednog predstavnika niti jednog vijeća niti jedne nacionalne manjine, što je također, smatraju u HNV-u, loša praksa. 

»Kultura jest jedna od četiri izvorna područja djelovanja nacionalnih vijeća. Stoga, raditi strateški dokument koji treba trasirati smjerove djelovanja, kako u području zakonodavstva, tako i u području izvršne vlasti i politika, a pri tome unutar toga tijela ne imati predstavnike koji tu vrstu problema sagledavaju iz rakursa manjinskih zajednica, doima se u najmanju ruku lošom praksom«, ocijenio je Sarić Lukendić. 

Sličan nacrt strategije istoga ministarstva, iz područja informiranja, rade uz jednog predstavnika nacionalnih vijeća, što nije dovoljno, ali je više nego ništa. Dogovorena je s ministrom mogućnost da se i ovdje, iako je javna rasprava završena, urade stanovite korekcije, ukoliko postignemo odgovarajuću suglasnost, kaže sugovornik. On dodaje da je HNV uputio primjedbu koja se odnosi na pitanje administrativno-afirmativnih mjera spram medija i sadržaja koji se objavljuju na ćirilici, čime bi se, smatraju, latinično pismo dovelo u neravnopravan položaj i na taj način otežao pristup kulturnim i medijskim sadržajima pripadnicima nacionalnih manjina koji kao vlastito matično pismo ne koriste ćirilicu. Prema HNV-u, to je svojevrsno isključivanje nacionalnih manjina iz kulturnog, javnog mainstream prostora u Srbiji i to smatraju lošom praksom. 

Razumljiva je potreba djelovati proaktivno na planu popularizacije ćirilice i to je posve razumljivo, ali takve kampanje ne bi smjele za kontraučinak imati potiskivanje latiničnog pisma jer u srpskom jeziku postoji i latinica, i u tome smislu smo se pozvali na stajalište Venecijanske komisije, veli Sarić Lukendić.

Na sjednici je najavljeno i obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, a na prošlogodišnjoj je manifestaciji sudjelovala i hrvatska zajednica i HNV. Zgodna je to prigoda sresti se s predstavnicima drugih nacionalnih zajednica na kulturnom polju, ali je također to i prilika da se cjelokupna javnost u Srbiji upozna s činjenicom da je gotovo svaki peti državljanin Srbije pripadnik nesrpskog nacionalnog korpusa. Tako, živjeći i djelujući na prostoru Srbije daju doprinos u obogaćivanju kulturnog i javnog prostora.

Siniša Jurić