Priroda i društvo

Bara, kako to carski zvuči

Još kao malima nam skrenu pažnju na bare i da pripazimo da se ne uprljamo u njima. Jer, da, one su na glasu mokrih i prljavih i zabranjenih. A sve što djeca u njima vide je zabava, moguće pljuskanje nogama, prskanje, prava sreća. I onda porastemo i saznamo da uz ove naše ulične bare, koje nastanu kada pada kiša i kada voda ispuni udubljenja na betonu i oko njega, a nestanu s prvim suhim vremenom, postoje i neke velike bare u kojima žive mnoge biljke i životinje. A jedna od svih tih bogatih raskošnih bara je i Carska bara. Koliko je to samo carski uvjerit će se svatko tko odluči provesti dan ili dva obilazeći ovu barsku ljepoticu.
Za one kojima uvod nije bio dovoljno uvjerljiv, na samom početku otkrit ćemo da je riječ o Carskoj bari, koja je stavljena pod zaštitu kao prirodno znanstveno-istraživačko područje. Smještena je 17 kilometara od Zrenjanina, a njen značaj uveličava i činjenica da je riječ o Specijalnom rezervatu prirode. Ova važna bara, kao i nekoliko drugih u njenoj okolici, nastala je tako što je Begej, poslije svakog svog poplavnog vala, plavio prostrani rit. Begej je reguliran izgradnjom ribnjaka, ali je sjeverno od njegovog korita uobličeno nekoliko bara. 
 
Mjesto koje čaplje vole
 
Ovo područje ima pogodnu klimu za ovakvo stanište, pa je najveći dio bare obrastao trskom, rogozom i nizinskom šumom. Cijelo područje predstavlja skup barsko-močvarnih, šumskih, livadskih, stepskih i slatinskih eko-sustava s raznovrsnim i bogatim živim svijetom i staništem mnogih vrsta biljaka i životinja, među kojima su mnoge rijetke i zaštićene vrste. Carsku baru su najviše proslavile ptice, a činjenica da je ovdje evidentirano oko 250 vrsta dovela je do toga da je ovo područje upisano u listu močvarnih područja od međunarodnog značaja. Sasvim sigurno ćete ovdje sresti kormorana, pelikana, možda biti u društvu prepelice ili bjelobrade čigre ali i vidjeti gnijezda prdavca ili orla bjelorepana. Čaplje će vas pratiti na svakom koraku, jer ovdje vole provesti vrijeme svih deset vrsta europskih čaplji. Posebno razdoblje godine za sve ljubitelje ptica je upravo jesen, jer je Carska bara jedno od glavnih mjesta odmora i ishrane za vrijeme seobe i tada se ovdje sreće više tisuća ptica. Naravno, svemu tome će dinamiku dati hrčak, lasica, bjelouška, krtica, zelena žaba ili šareni daždevnjak. Predugačko bi bilo nabrajanje svih odvažnih careva ove bare, pa će neki ostati kao iznenađenje i za slučajan susret.
 
I akcija i reakcija
 
Vjerujem da je sve ovo vrijedno naklona, ali da je ostalo i onih kojima i dalje nije jasno što bi oni mogli raditi u jednoj bari, ma koliko ona carska bila. Osim uživanja u spontanim susretima zaista rijetkih ptica i zaista raskošne prirode, u području Carske bare je u ponudi i turistički obilazak brodom Carska lađa duž toka Starog Begeja, do vidikovca izgrađenog na jednom od najatraktivnijih dijelova Carske bare. Oni odvažniji i samostalniji imaju priliku iznajmiti kanu ili čamac i uživati u vožnji po Starom Begeju. Carska ponuda je i kad je u pitanju promatranje ptica i promatranje divljači u prisustvu vodiča, a tu je i neizostavni foto-safari, tako da se nemojte uplašiti kada iz trske izviri objektiv malo većih razmjera, jer ovakve rijetkosti žude da zabilježe fotoreporteri i profesionalni fotografi. Svakako, prizora za ovjekovječiti ovdje ne manjka.
Jesen je stigla, ptice se prebrojavaju po Carskoj bari i nije hladno za šetnju po nekoj od staza. A šarenilo koje se tamo sad odvija je naravno carsko. Doživite to.
 
Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.