U daljnjoj i bližoj prošlosti, tumačenju geologije Fruške gore pridonosili su mnogi geolozi. Najnoviji doprinos u tome nizu dao je dr. Ivan Dulić, autor izložbe Rađanje gore koja je na Svjetski dan geologa, u ponedjeljak, 18. rujna, svečano otvorena u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu. U bogatoj i po mnogo čemu vrlo specifičnoj zbirci eksponata nekoliko desetaka vrsta stijena, više od 230 fosilnih vrsta i rodova prikazano je, prema riječima samoga autora, s ciljem da običnim ljudima približe shvaćanje da priroda, slično kao i čovječanstvo, ima svoj razvoj. 

Izložbom je, također, dokazano da Frušku goru sačinjavaju stijene stvarane u nekadašnjem Panonskom moru, stare 260 milijuna godina, te oceanska kora starosti 170 milijuna godina. Ono što je ovom izložbom posebno demistificirano jeste više puta spominjana tvrdnja kako je Fruška gora bila otok u Panonskom moru koje se vremenom povuklo. Autor dr. Dulić rekao je medijima da ta tvrdnja nije točna. Prema njegovom tumačenju, Fruška gora je puno mlađa. Ona je dio veoma dinamičnog geokompleksa koji sadržava ostatke Panonskog mora. 

Među izloženim eksponatima razvrstanim i klasificiranim na vremenska razdoblja stvaranja Fruške gore bilo je stijena, korala, školjki, mikro i makrofosilnih ostataka, uz koje su bili postavljeni vidljivi nazivi svakog pojedinog eksponata i opisi pripadajućih epoha. Nastala zbirka rezultat je autorovog tridesetpetogodišnjeg terenskog prikupljanja i rada, u kojemu su mu, kako je istaknuo, veliki oslonac i pomoć pružali članovi obitelji.    

U programu otvorenja izložbe govorili su dr. Biljana Panjković, ravnateljica Zavoda, prof. dr. Aleksandar Grubić s Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, Nikolai Zalevski, ravnatelj Naučno-tehnološkog centra NIS Naftagas i autor dr. Ivan Dulić. Čast da izložbu proglasi otvorenom imala je podtajnica Pokrajinskog tajništva za urbanizam i zaštitu životne sredine Brankica Tabak.  

Kao prilog izložbi, tiskan je i katalog s fotografijama najreprezentativnijih eksponata zbirke podijeljenih prema epohama geološke formacije Fruške gore, od rađanja i širenja Tetiskog oceana do Ledenoga doba. Ono što je i autor smatrao najvažnijim za poručiti u vezi sa zbirkom i njegove potrage za novim tumačenjima geologije Fruške gore zapisano je na posljednjoj stranici kataloga: 

»Dugo je čovjek bio uvjeren da je Zemlja konačna, da je naš svijet nepromjenjiv. Ali, sve se mijenja, iz godine u godinu, iz dana u dan, iz sata u sat. I sada, dok promatramo ove okamenjene tragove vremena, pijesak u pustinji osvaja nove širine, rijeke usijecaju kanjone, valovi pomjeraju obale, u toplim morskim plićacima korali grade sprudove, a u hladnim morskim dubinama taloži se mulj koji će vremenom postati stijena. U unutrašnjosti Zemlje, nevidljive sile bude stare i rađaju nove vulkane, trese se tlo, rađaju se planine, rastu, stare i umiru.« 

Melher Kralj