Sombor je nedavno bio domaćin Sajma pčelarstva na kojemu su kao gosti sudjelovali i pčelari iz Hrvatske i Mađarske. Pčelarima u tri države – Srbiji, Mađarskoj i Hrvatskoj problemi su isti pa je to i razlog što planiraju zajednički regionalni sajam pčelarstva. Dolazak pčelara iz Hrvatske iskoristili smo za razgovor o problemima hrvatskih pčelara, o tome što im je donio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, o patvorenom medu i o tome koliko će hrvatskih pčelara opstati u ovoj proizvodnji.
Nema boljitka u EU
Pojava patvorenog meda na tržištu, problemi s plasmanom meda i gubici pčelinjih zajednica zajednički su problemi koje imaju pčelari u sve tri države. Granice ograničavaju promet meda i pčelarskog materijala, ali zato ne sprječavaju razmjenu iskustava, ideja i informacija. »Hrvatska je ušla u Europsku uniju i dogodilo nam se ono što nismo očekivali – u Hrvatsku je ušao med koji je jeftiniji od našeg, umjesto da je bilo obratno – da je naš med dobio bolju cijenu i izišao na inozemna tržišta«, kaže Dalibor Aćimović, predsjednik Pčelarske udruge Baranja iz Belog Manastira. On kaže da su hrvatski pčelari na tržištu Europske unije više meda prodavali prije nego što je Hrvatska postala članica EU. »Jeftiniji med je iz različitih zemalja preko trgovačkih lanaca i otkupljivača stigao u Hrvatsku. Kupci traže jeftinije. I to je taj paradoks. Dakle, mi boljitka od ulaska u EU nismo osjetili. Neki boljitak bi bio kada bi svatko od nas pčelara natovario svoj med i privatnim linijama tražio način da ga proda. Ali u smislu organiziranog otkupa i zainteresiranosti tvrtki za otkup našeg meda nema. Nažalost, trgovci i kupci su više zainteresirani za jeftiniji med nego za naš domaći, kvalitetan med«, kaže Aćimović. »Iz Ukrajine je u EU došlo 36.000 tona meda u 2016. godini. U Hrvatsku je uvezeno 1000 tona, a u Mađarsku 1.500 tona tog meda. To je med koji košta dva eura i naši otkupljivači ga dobivaju već u teglama s deklaracijom. Ne moraju se mučiti ići od proizvođača do proizvođača, cjenkati i natezati se. To je med uglavnom iz Kine ili Argentine. Kako ćemo protiv toga?« nemoćno je upitao dr. sc. Stipan Kovačić iz Darde, jedan od najvećih proizvođača pčelinjih matica u Hrvatskoj.
Na naš upit koliko košta med kod hrvatskih pčelara Kovačić kaže da suncokretov i livadskim med koštaju pet eura, a bagremov sedam. Na veliko cijena je od dva eura, pa do četiri i pol eura koliko se plaća bagremov med.
Na sve te probleme treba dodati i pojavu patvorenog meda na tržištu s kojim se ni kao članica Europske unije Hrvatska nije uspjela izboriti.
Višak pčelara
Hrvatske pčelare brine i to što su sve učestalije loše godine za proizvodnju meda, jer su klimatske promjene sve izraženije. »Ipak, ono što je najveći problem su pesticidi i zagađenje okoliša, kao i nedostatak paše za pčelinja društva. Više praktički da i nema livada, ore se do asfalta i moramo puno pomagati pčelama kako bi preživjele pa je time i taj ekonomski benefit od pčelarenja svake godine sve manji«, kaže prvi čovjek baranjskih pčelara. Slaže se s njim i Kovačić, ali u fokus stavlja drugi problem, a to je prodaja meda. »I kada bi imali puno meda pitanje je što bi s njim, jer je kod nas problem prodaja meda. Posljedica je to uopće globalizacije i uvoza svih poljoprivrednih proizvoda pa tako i meda, koji je čak i dvostruko jeftiniji od domaćeg. Kako hrvatski med prodati domaćim kupcima kada prodaju i otkup drže trgovinski lanci koji traže ono što je jeftinije? Mi proizvođači guramo tako što med prodajemo s kućnog praga, na tržnicama, turistima, ali uopćeno teško je doći do potrošača«, kaže Kovačić. Naši sugovornici procjenjuju da će se zbog svih ovih problema broj pčelara u Hrvatskoj narednih godina smanjivati. »Mi kažemo da postoje ljudi koji drže košnice i pčele i oni koji se bave pčelarstvom pa broj košnica nije mjerilo bavi li se netko uspješno pčelarstvom ili ne. Na ovim našim područjima uslijed nedostatka posla preferira se pčelarstvo, ali u drugim zemljama vi nemate puno profesionalnih pčelara, jer je to izuzetno rizično zanimanje. Ako ste razgovarali s pčelarima onda ste čuli da se može dogoditi da ostanu bez 50 posto pčelinje zajednice, tako da je pčelarstvo jedan hobi koji može biti dopuna uz neko drugo zanimanje, ali samo od pčelarstva teško je živjeti«, objašnjava Aćimović.
»Ima i puno pčelara. Dvostruko više nego prije 10 godina. Svi su se zbog nezaposlenosti krenuli baviti pčelarstvom, ali tu velike sreće nema i mnogi su se razočarali i propali. Mislim da će u narednih 10 godina opstati svaki deseti pčelar. Zapada se mi ne bojimo. Većina država u Europi ne proizvodi dovoljno meda već ga uvozi, a njihov domaći med je zaštićen samim tim što je domaći i što ga nema dovoljno. Naš problem je što mi proizvodimo više meda nego što je nama potrebno. Hrvatska godišnje proizvede od 5 do 8.000 tona meda. Godišnji izvoz je oko 1.500 tona, ali se s druge strane godišnje uveze oko tisuću tona meda«, kaže Kovačić.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore Hrvatska je u 2016. godini uvezla više od 1.500 tona meda, što je dvostruko više nego 2015. godine.
Zlata Vasiljević
