Kako, molim?

Kako, molim?

MI­ROV­NI BUB­NJE­VI

Dakle, s užarenog europskog jugoistoka, jedinog dijela Europe gdje se četiri puta u jednom stoljeću ratovalo, više ne odzvanjaju ratni bubnjevi. Govori se (u Solunu, na Osmom dijalogu Pravoslavne crkve i europskih pučkih stranaka) isključivo o dijalogu i suradnji. Hrvati mogu biti posebno zadovoljni. Ivo Sanader nije se zadržao na općenitim konstatacijama koje se obično čuju na sličnim skupovima nego je konkretno iznio hrvatski doprinos stabilizaciji jugoistoka. Ni jednom riječju hrvatski premijer nije spomenuo krivce za rat, čak ni posljedice koje je Hrvatska imala, nego se isključivo okrenuo pitanjima budućnosti. Novo stoljeće traži nove inicijative, a Hrvatska je spremna za proces pomirbe. Koliko je na to spremna i Srbija ubrzo će se vidjeti. Drago Pilsel, komentator, Novi list, 24. listopada
AL­KAN­SKI PRO­LAZ

Averzija spram balkanskog modela u hrvatskoj je javnosti umjetno, ideološki inducirana, što može dovesti do komičnih nesporazuma. Dobar je dio balkanskoga prostora izložen dvostrukom mediteranskom zračenju, istočnome i zapadnome, pa će dubrovački arhiv biti mjesto te sudbine, u njemu nećete naći dokumente o luteranima nego o krstjanima, u Dalmatinskoj zagori su vile i vukodlaci koje dijelimo s drugim Balkancima kako god se pritom osjećali oni koji o njima pjevaju, napose čine li to pri svadbenim i drugim običajima, koji su nam često zajednički opet na balkanski, a ne podunavski način.
    Za razliku od Bosne i Hercegovine Hrvatska ipak nema Centar za balkanološka ispitivanja, ali su ondje članovi najbolji hrvatski arheolozi, etnografi i lingvisti. Uz mediteransku brazdu i podunavsku maticu, Hrvatska se neće otrijezniti bez balkanskoga prolaza kako god uzak i neugledan bio. Vlaho Bogišić, književni kritičar, Vjesnik, 23. listopada
TI­PIČNO VOJ­VOĐAN­SKI

Najobilniji dnevni obrok za 93 posto stanovništva u Vojvodini je ručak, iako stručnjaci predlažu da to bude doručak. Značajan broj stanovnika Pokrajine ne doručkuje ili to neredovno čini. Skoro trećina ispitanika je u skupini predgojaznih, a 23 posto su gojazni. Znanost upozorava da je gojaznost jedan od značajnih čimbenika rizika za nastanak mnogih kroničnih bolesti. Visok krvni tlak je dijagnosticiran kod 42,5 posto odraslih stanovnika Vojvodine, i procjenjuje se da od njega boluje ovdje oko 200.000 ljudi.
    Puši 40 posto, a fizički je neaktivno 60 posto stanovnika. Većina Vojvođana slobodno vrijeme provodi sjedeći, a najgore je što sjede i oni čiji je posao također vezan za sjedenje. O značaju umjerene i redovite fizičke aktivnosti mnogo se govori, urađene su mnoge studije i znanstveni radovi koji dokazuju da su zdravlje, a time i dug život, direktno povezani s vježbanjem i kretanjem, ali o tome najveći broj Vojvođana čita izvaljeno u meku ležaljku ili fotelju. Prof. dr Vera Grujić, iz Instituta za zaštitu zdravlja u Novom Sadu. Dnevnik, 23. listopada
RU­SKI RU­LET, ponovno

Srbija je, dakle, ponovno na pragu teških iskušenja. Na sceni je obnovljeno poigravanje s njenom, sudbinom Državne Zajednice i, iznad svega, ovog naroda. Bez obzira na to što u javnosti i dalje dominira izrazito neraspoloženje prema Haškom sudu, ljudi se sve više pitaju – jesu li prijeteće sankcije, izbacivanje Srbije iz planova EU, njeno pretvaranje u pusti otok, produbljivanje siromaštva i rasplamsavanje političkih i drugih konfrontacija manja opassnost za »nacionalnu sigurnost« od isporučivanja nekoliko pojedinaca koji su osumnjičeni da su počinili ratne zločine. I moramo li se ponovno baš »igrati« ruskog ruleta, nadajući se da ovoga puta nećemo potrefiti taj jedini metak. Ivan Torov, Politika, 24. listopada
NE­DO­RA­SLI PO­SLU

Prilikom ispitivanja identificirana su sva četvorica otmičara (djece Ante Gotovine). Riječ je o beogradskim kriminalcima Marku Saviću, Dušku Radiću, Goranu Radiću i Mili Joviću. Priznali su da je naručena otmica i da je njihova nagrada trebala biti 5 milijuna dolara. Nakon što su dobro izdevetani, rečeno im je da to nije posao za njih te da neće tako dobro proći ako se ikad više pojave u Hrvatskoj. Razbijenih nosova, »zapakirani« u jutene vreće otmičari su kombijem prevezeni do graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške i ondje izbačeni na-polje. Ostali su im jedino pasoši da bi mogli prijeći granicu i vratiti se u Beograd. Ivo Pukanić, vlasnik Nacionala, Nacional, 19. listopada

Najave

7. svibnja - predstavljanje romana »Žig«

H. R. | 7. svibnja 2026.

POZIVNICA – Predstavljanje romana »Žig« u Subotici

08. 05. Koncert kralju Tomislavu u Golubincima

H. R. | 8. svibnja 2026.

HKPD Tomislav iz Golubinaca organizira svečani koncert u čast kralja Tomislava koji će se održati u petak 8. svibnja s početkom u 19 sati na pozornici Pastoralnog centra u Golubincima. U programu će, osim domaćina, nastupiti i KUD Tomislav iz Županje.

12. 05. Izložba: 1100 godina Hrvatskog kraljevstva u Rumi

H. R. | 12. svibnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji sa župom Uzvišenja svetog Križa u Rumi priređuje izložbu 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, tragom milenijske proslave u Bačkoj i Srijemu.

30. 1. – 1. 6. Snimi kratki film mobitelom o materijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji

(ZKVH) | 1. lipnja 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola

SNIMI KRATKI FILM MOBITELOM O MATERIJALNOJ KULTURNOJ BAŠTINI HRVATA U SRBIJI 

Predstavite materijalnu kulturnu baštinu svoje sredine!

Natječaj traje od 30. siječnja 2026. do 1. lipnja 2026.

06. 07. - 11. 07. XV. Seminar bunjevačkog stvaralaštva u Tavankutu

H. R. | 11. srpnja 2026.

Seminar bunjevačkog stvaralaštva, koji se organizira petnaesti put, bit će održan od 6. do 11. srpnja u Tavankutu u organizaciji HKPD-a Matija Gubec. Tema ovogodišnjeg seminara je Dužijanca.