Zelengora je planina u Bosni i Hercegovini i nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Planina Zelengora ograničena je sa sjevera planinama Husadom i Radomišljom, sa sjeverozapada Zagorjem, Vučjim brdima i Obljem, sa zapada, jugozapada i juga rijekom Neretvom, Gredeljom, ušćem Jabušnice, Sutjeskom, s jugoistoka i istoka kanjonom Sutjeske, rijekom Sutjeskom, planinom Volujak i Maglić, a sa sjeveroistoka Malušom planinom i Rudom planinom. Obiluje pitomim dolinama i padinama, prelijepim pašnjacima i gustim šumskim kompleksima.

 

Vrh vrha stiže

 

Ima nekoliko priča koje pričaju vrhovi, a najljepši pogledi su svakako jedna od tih priča. Najviši vrh Zelengore je Bregoč, visok 2014 metara. Uspon na njega nije težak, staza je fina, utabana i dobro markirana, a tek je završni dio malo strmiji, no nije ništa u usporedbi s visinom, osjećajem i prostranstvima koje ćete dobiti. Sam uspon na vrh počinje 3,5 kilometara prije Orlovačkog jezera, a postoji staza i od samog jezera, tako da sami odlučujete duljinu puta. Računajte na dva sata lagane šetnje i vrh je osvojen. 

Priča o vrhovima nije završena kada osvojite Bregoč. Na Zelengori ima još desetak vrhova koji su rame uz rame s ovim velikanom. Kozje brdo (2014 m), Drhtar (1991 m), Duboki do (1976 m), Kalelija (1975 m), Orlovac (1966 m), Todor (1949 m), Golija (1934 m), Maglaj (1917 m), Todorac (1906 m).

 

Sjedi i gledaj mi u te gorske oči

 

Ako su oči ogledalo duše, onda Zelengora svakako ima divnu dušu, a o tome svjedoče njene takozvane Gorske oči, bistra glacijalna jezera, ugnježdena u podnožja prostranih vrhova Zelengore. Crno jezero, Bijelo, Orlovačko, Borilovačko, Kotlaničko, Štirinsko, Jezero Donje bare, Jezero Gornje bare, Kladopoljsko jezero.

Toliko slična, a toliko različita, jezera mame na ogledanje. Ukoliko se odlučite okupati u jednom od ovih jezera, ne zaboravite u jednom momentu raširiti i ruke i noge i pustiti tijelo da leži na vodi, a da se u glavi vrte sva zelena prostranstva koja će se naći nad vama, s nebom kao granicom. Ne, doživljaj nije moguće prenijeti, morat ćete sami osjetiti magiju. Naravno, i opcija bez kupanja u kojoj se »samo« ogledate u očima gorskim, pravi sliku vrijednu razglednice. 

 

Flora i fauna

 

Raznolika i dobro očuvana staništa koja Zelengora ima odličan su preduvjet za bogat živi svijet. Najveličanstveniji od svih su svakako krupni sisavci koji za svoja staništa traže nenarušena prostranstva divlje prirode. Zato, ukoliko imate želju susresti medvjeda, vuka ili divokoze, Zelengora je pravo mjesto za vas. Šalu na stranu, uz Durmitor, Taru i druge crnogorske planine, ovdje je jedno od staništa najvitalnijih populacija ovih krupnih sisavaca u Europi. Kada smo kod životinja na čiji pomen možemo osjetiti strah ili bar strahopoštovanje, spomenut ćemo da je ovo područje dom i zmijama među kojima su bjelouške, smokulje, poskoci i šarka. Teško da bi ovakva družina zmija, ali i ovakva prostranstva, mogla proći bez visokoletača od kojih su česti suri orlovi, orao zmijar, sivi sokol i bjeloglavi sup, sova ušara i ćuk. Guste hrastove šume, šume bukve, smrče i jele, drveće javora, lipe, jasena, divlje trešnje i tise i mnogi drugi drveni stanovnici čine ove gore zelenijim i nabujalijim.

Zelengora je poznata i po velikom broju vrsta ljekovitog bilja, kantariona, majčine dušice, ive, mente, uve, ali ima i endemičnih vrsta, koje se koriste za čajeve, lijekove i kao začin u ishrani. Mnoge biljke koje kupujete u objektima zdrave hrane ovdje su vam na dohvat ruke. Ovisno o razdoblju godine, na Zelengori možete brati borovnice, divlje maline i kupine. 

 

Još po nešto

 

Zelengora je, uz dijelove planina Maglić, Volujak i Vučevo dio Nacionalnog parka Sutjeska, najstarijeg nacionalnog parka u Bosni i Hercegovini. Park se prostire na područjima općina Foča i Gacko, ukupne površine od 17.350 hektara, a obuhvaća duboki kanjon Sutjeske, Hrčavke i Jabučnice, bistrih planinskih rijeka, kao i strogi prirodni rezervat Perućica. Prašuma Perućica je strogo čuvana površina Nacionalnog parka Sutjeska koja zauzima područje od 14,34 kilometara kvadratnih i stara je oko 20.000 godina. Jedna od posljednjih oaza netaknute prirode u Europi prepuna je prekrasnih prirodnih prizora, a jedan od njih je i Skakavac, vodopad smješten u srcu prašume visok preko 70 metara. Zbog svoje ljepote i bogatstva Perućica je 1952. godine proglašena strogo zaštićenim dijelom prirode koji se isključivo koristi za znanstvene i obrazovne svrhe, a 1954. godine stavljena je pod zaštitu države kao prirodni rezervat.

Priče o Zelengori se teško vjerodostojno pišu i čitaju, one se najljepše otkrivaju i u šetnjama njenim prostranstvima kazivaju. Razdoblje od svibnja do rujna idealno je za posjetiti dvorišta ove zelene ljepote, a gdje god da krenete bit ćete u društvu tisuću ovaca koje prekriju pašnjake Zelengore i ne odolijevaju. Odlučite se za Dane borovnice ili neka vam povod obilaska budu katuni, tradicionalna ljetna stočarska naselja koja su posebna atrakcija Zelengore, ili pak jezera Zelengore i druge planinarske akcije... Ili već nešto sasvim drugačije, a jednako zeleno dobro, no ne propustite ove ljepote.