Najveće koncentracije peludi ambrozije prisutne su u zraku od kolovoza do sredine rujna, što osobama alergičnim na ovu jednogodišnju korovsku biljku s veoma jakim alergogenim svojstvom stvara vrlo neugodne alergijske reakcije. Riječ je o najčešćoj alergijskoj bolesti na svijetu (od svih peludskih alergija, pelud ambrozije je uzročnik u 50-60 posto slučajeva), a prema predviđanjima, broj ljudi koji od nje pate udvostručit će se u narednih deset godina. Europski znanstvenici prognoziraju da će do 2030. polovina svjetskog stanovništva imati problema s inhalacijskih alergenima.

 

Korov koji narušava kvalitetu života

 

U peludi ambrozije za sada su otkrivena 52 jedinjenja koja su alergogena za čovjeka, ali i životinje. Osobe alergične na ovu pelud imaju izražene tegobe, poput čestog kihanja, kašljanja, pa i gušenja, i u nekim slučajevima takvo stanje može biti teško podnošljivo i u značajnoj mjeri narušiti kvalitetu života. Intenzivan svrab nosa i očiju, kihanje u serijama od 10 i više puta, stalna obilna sekrecija iz nosa prouzrokuju stalnu iritaciju i razdražljivost osobe, remete san i odmor, kao i normalne svakodnevne aktivnosti, kaže specijalistica socijalne medicine u Centru za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje Subotica, dr. Zorica V. Dragaš.                                                                                                                                                     

Kako ističe, alergija će biti bolest 21. stoljeća, prije svega zbog načina života suvremenog čovjeka, osobito u gradskoj sredini. Nepravilna ishrana, nedovoljno kretanja, nedovoljno noćnog sna i odmora, svakodnevni stres, loše navike (duhanski dim, alkohol, kofein, zloupotreba lijekova, droge), dovode do slabljenja imuniteta i do nefizioloških promjena obrambenih mehanizama kod velikog broja ljudi. 

  

Preventivne mjere                                                                                                                               

 

Ukoliko je određenoj osobi poznato da je alergična na određeni alergen, u ovom slučaju pelud ambrozije, dr. Dragaš napominje kako je potrebna priprema za razdoblje prisustva peludi u zraku. 

»Određeno vrijeme prije pojave alergena u vanjskoj sredini uzimaju se ordinirane doze lijeka (antihistaminika), a to znači da je liječnik odredio lijek, njegovu dozu i način uzimanja. Takva priprema će omogućiti pacijentu da alergijska manifestacija bude blaža. U vrijeme cvjetanja ambrozije korisno je promijeniti sredinu (otputovati), smanjiti kretanje na otvorenom, a poslove obavljati i šetati po kiši ili neposredno poslije kiše. Nošenu odjeću je potrebno posebno odlagati i često prati, kao i kosu, i tuširati se češće. Prozračivanje stambenog prostora treba obavljati kada je vani najniža koncentracija alergena i kada pada kiša«, pojašnjava ona.

Ujedno naglašava kako je jedna od najvažnijih preventivnih mjera vrlo jednostavna i lako provodljiva, a ona je košenje ambrozije, odnosno uništavanje korovske biljke, čime će se spriječiti cvjetanje i prisustvo njezine peludi u zraku. Jer, kada nema alergena – nema ni alergije!                                                                                             

»Zbog toga je potrebno provoditi ovu preventivnu mjeru i olakšati život svima koji imaju alergiju, a ne treba zaboraviti da je to moguće i u dječjoj dobi. Isto tako je moguća promjena: danas nismo alergični, a sutra možemo biti! Razvoj ekološke svijesti od najmlađe dobi je veoma važan, kao i izvršavanje zakonskih obveza, koje se odnose na uređenje životnog okoliša, kako na privatnoj tako i na državnoj imovini«, poručuje dr. Zorica V. Dragaš.