Mallorca je s površinom od 3.640.11 km2 najveći otok u Španjolskoj i dio je Balearskog arhipelaga u Sredozemlju. Ime otoka potječe od latinskog insula maior što znači veliki otok. Već 60-ih godina 20. stoljeća Mallorca je postala sinonim za masovni turizam i omiljeno turističko odredište. Naime, broj od 790.763 stanovnika, koliko živi na otoku, u vrijeme turističke sezone milijunski se uvećava. Prema službenim podacima turističkog ureda Mallorce, od Uskrsa do kraja listopada 2016. godine bilo je preko 150.970 slijetanja aviona u zračnu luku u Palma de Mallorci, što je prosječno 714 dolazaka na dan. Procjena je da je Mallorcu posjetilo oko 26 milijuna ljudi tijekom turističke sezone. Najveći broj turista dolazi iz zapadne Europe, ali se uvećava i broj turista iz Rusije i drugih dijelova svijeta. 

Sve za turizam

 

Odmah pri dolasku na otok primjetno je da je na Mallorci sve podređeno turizmu, odnosno gostima. Iako lokalno stanovništvo uglavnom malo ili loše govori strane jezike, već u zračnoj luci besplatno dobijete karte grada i vozni red autobusa tako da sami vrlo lako možete naći put do svog odredišta.  Vrata iz zračne luke vode vas na veliko stajalište autobusa gdje možete odabrati neku od agencija koja će vas odvesti do hotela ili jeftiniju varijantu – gradski autobus koji vozi do stajališta u turističkim mjestima. Ono što privlači brojne turiste na Mallorcu su duge plaže od bijelog pijeska kojim obiluje istočna strana otoka i ugodna klima. Pejzaž uz obalu uglavnom je zaklonjen velikim hotelima i resortima između kojih su šetnice pretrpane malim prodavaonicama suvenira i restoranima. Turisti koji posjećuju ovakva mjesta najčešće su obiteljski ljudi s malom djecom, kojima ovaj način ljetovanja odgovara te se mnogi godinama vraćaju u iste hotele. No, ukoliko spadate u grupu putnika koji od odmora traže više od plaže i dobre hotelske sobe, te želite i nešto od autentične Mallorce, morate se odmaknuti od obale i otići u središte otoka. Jedan od prijedloga je posjet gradu Manacoru, drugom po veličini na otoku.

 

Manacor

 

Povijest grada datira još od 2000 godina p.n.e. Bio je zaposjednut od Rimljana, a kasnije Maora. Novija povijest grada započinje 1232. godine kada je podignuta prva kršćanska crkva u gradu. Manacor je poznat po tvornici umjetnih bisera, ali i kao rodno mjesto Rafaela Nadala, jednog od najboljih tenisača svijeta, koji je nadomak gradske jezgre izgradio svoju tenisku akademiju. Najbolje je Manacor posjetiti ponedjeljkom kada se na glavnom trgu i u gotovo svim ulicama užeg centra grada postavlja tržnica na kojoj možete naći lokalne prozvode. Osim Manacora, možete posjetiti Porto Cristo u blizini koga se nalazi Zmajeva špilja – prirodna atrakcija koja uključuje vožnju brodom podzemnim jezerom. 

 

Palma de Mallorca

 

Glavni grad Baleara je Palma de Mallorca koju su osnovali Rimljani kao svoj vojni logor. Od 707. do 1229. godine njime su vladali Maori, a od 13. stoljeća grad je pod vlašću Aragona. Zahvaljujući burnoj prošlosti, grad obiluje mnoštvom znamenitosti različitih kulturnih utjecaja. Najimpozantniji spomenik kulture je svakako katedrala Santa Maria de Palma de Mallorca ili skraćeno La Sea, jedna od najvećih katedrala na svijetu građena u gotičkom stilu. Gradnja katedrale započeta je u 14. stoljeću, a završena 1600. godine. Osim katedrale, svakako treba razgledati stari dio grada koji se sastoji od labirinta uskih uličica i niza palača prekrasno uređenih fasada. Ukoliko nađete vremena, posjetite zamak Bellver te samostan svete Klare. 

 

Gastronomija

 

Na Mallorci možete uživati u odličnoj hrani koja se bazira na povrću, ribi, mesu i mediteranskim začinima. Obavezno je probati trampos, neku vrstu pice s povrćem; tumbet, jelo s povrćem; fideua, lokalnu verziju paelle načinjenu od tijesta umjesto riže, ili ako ste ljubitelj mesa sobrassadu. Međutim, ono što svi Mallorkanci navode kao najveći specijalitet Mallorce je porcella, odnosno pečena prasetina. Najpopularnije lokalno piće je hierbas, svijetlozeleni liker načinjen od otočnih biljki. Od 13. stoljeća ovo piće smatra se ljekovitim i možete ga probati u tri verzije – slatko, suho ili u srednjoj varijanti. Naravno, na Mallorci možete uživati i u iznimnim vinima. Većina ovih jela i brojne druge delicije od morskih plodova sastavni su dio svakodnevne ponude švedskog stola u hotelima. Međutim, zanimljivo je da prosječni turist iz Velike Britanije i Njemačke radije bira za obrok hamburger, kobasicu i pečeni krumpir. 

Na koncu, zanimljivo je iskustvo doživjeti turizam na način na koji ga doživljavaju prosječni turisti iz navedenih zemalja. Jer u turističkim kompleksima gdje svoje godišnje odmore provode ljudi iz različitih dijelova svijeta, nažalost malo je toga autentičnog, španjolskog. Međutim, čini se da većini to uopće nije niti važno. Ljudi zapravo nastavljaju sa svojom rutinom, a razlog njihovog dolaska na more je upiti što više sunca i mora Mediterana. Toga na Mallorci zbilja ima napretek, osobito u užarenim ljetnim mjesecima.