U sklopu središnjeg dijela proslave Dužijance održana je u četvrtak, 10. kolovoza, Književna večer u Hrvatskom kulturnom centru Bunjevačko kolo. U ime organizatora, Katoličkog društva Ivan Antunović, predsjednik Društva vlč. Ivica Ivanković Radak istaknuo je da Dužijanca nije samo običaj ili tradicija, nego daleko više. Ona je, kako je rekao, sastavni i urođeni dio identiteta bunjevačkih Hrvata, koji to bogatstvo rado dijele i pokazuju svim građanima Subotice, Sombora i okolnih krajeva. Književna večer bila je posvećena životu i djelu vojvođanskom Hrvatu dr. Josipu Andriću o kojemu su govorili Klara Dulić, profesorica jezika i književnosti i katedralni zborovođa i orguljaš Miroslav Stantić. Ove godine obilježava se 50. obljetnica smrti ovoga pripovjedača, jezikoslovca, publicista ali i skladatelja opere Dužijanca.
Tijekom Književne večeri Katoličko društvo Ivan Antunović dodijelilo je i priznanja za iznimne zasluge u njegovanju i očuvanju kulture, povijesti i duhovnosti Hrvata u Bačkoj te promicanje kršćanskih vrijednosti u društvu i sredini u kojoj živimo.
Služenje svome narodu
O životu i književnoj djelatnosti Andrića govorila je Klara Dulić. Ona se osvrnula na njegovo dugogodišnje uredničko iskustvo u Katoličkoj nakladničkoj kući sv. Jeronima i brojnim glasilima te bogat književni opus koji broji preko 900 članaka, 20 knjiga i uređivanje mnogih publikacija.
»Andrić je pisao eseje, članke, književne kritike, dramolete, pjesme, pripovijetke i romane«, rekla je Dulić i dodala da je pisao i životopise svetaca, te da su Slovaci jedna od njegovih velikih tema jer ih je na razne načine osjećao bliske Hrvatima.
Ovom prigodom izdvojila je dva Andrićeva putopisa: Irska – zeleni otok i U Kristovoj domovini. Govoreći o Andrićevim putopisima, Dulić je rekla da se prije svega mogu čitati kao poučno štivo jer obiluju mnogim vjerodostojnim podacima, a isto tako i kao vrijedan dokument o putovanju i hodočašćenju onoga vremena. Što se tiče proze koju je Andrić pisao, Dulić je istaknula da se oslanja na katoličku tradiciju, a kao osnovnu svrhu njegove djelatnosti navela je služenje svome narodu, što je i potkrijepila autorovom rečenicom:
»I kao što sam za Slovačku bezbroj puta umočio pero, tako sam to činio i za Irsku, a iz svakog takvog poteza pera bila je misao na Hrvatsku.«
Stantić je u svom izlaganju ukazao na Andrićev rad u području muzikologije te skladateljski opus koji je, kako je naveo, impozantan i koji u sebi sadrži sve veće ili manje forme. Govorio je i o doprinosu Andrića na polju sakupljanja narodne građe, kao i bogatom skladateljskom opusu, koji se sastoji od skladbi za tambure, klavir i orkestar. Stantić je govorio i o povijesti i značaju opere Dužijanca, kao najvećeg djela Andrića. Kao značaj i potvrdu Andrićevog rada u području muzikologije i skladanja Stantić je naveo da je njegovo ime zabilježeno u svim eminentnijim muzičkim enciklopedijama izdanim na prostorima bivše Jugoslavije, a da ovaj podatak ima još veči značaj, Stantić je napomenuo da mu glazba nije profesija nego jedno od mnogih interesiranja.
Nagrađeni
Katedralni župnik i član Vijeća Katoličkog društva Ivan Antunović mons. Stjepan Beretić dodijelio je, kao i svake godine, tri priznanja Društva. Priznanje za zaslužnog pojedinca dobila je Lucia Tošaki (djev. Knezi) iz Lemeša koja je, kako je obrazložio mons. Beretić, aktivna u vjerskom i kulturnom životu Lemeša i šire okolice, kao i u Hrvatsko-bunjevačkom kulturno-umjetničkom društvu Lemeš, gdje je kao organizatorica uključena u sve vidike djelovanja KUD-a. Priznanje za zaslužnu instituciju dodijeljeno je Franjevačkom samostanu u Subotici koji ove godine slavi 300. obljetnicu franjevačke rezidencije u Subotici. Obitelj Marinka i Jasne Kujundžić s Bikova, koja ima četvero djece, dobila je priznanje za brojnu obitelj.
Tijekom Književne večeri nastupio je zbor Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića.
Priređivanje Književne večeri pomogli su Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Grad Subotica i Hrvatski Caritas.
