Poslije kiše ne treba kabanica, vjerujem da ćemo se svi oko toga složiti. Pa je tako i sada svako lamentiranje nad činjenicom da se Hrvati nisu u dovoljnom broju upisali u poseban birački popis, kako bi svoje predstavnike birali na neposrednim izborima, u suštini prekasno. Trebalo je o tome misliti i na tome raditi – prije kiše. S druge strane, treba tu činjenicu imati u vidu za budućnost, za neke buduće izbore, te poticati svoje prijatelje, rodbinu, poznanike da se upišu na taj famozni PBP – oni ništa ne gube, a hrvatska zajednica u Srbiji samo dobiva. Ali sada, kada je napravljen presjek posebnog biračkog popisa i kada je nesumnjivo da će Hrvati, uz Crnogorce, Makedonce i Poljake, novi saziv svojega nacionalno-manjinskoga vijeća birati na elektorskoj skupštini – na Hrvatima u Srbiji je odluka kome će dati svoj glas. Naravno, samo na Hrvatima koji su upisani u birački popis i koji su time stekli biračko pravo. Pred njima (16.340 Hrvata, koliko ih je sada upisano) je odluka hoće li možda sami biti elektori, ili će svoje biračko pravo iskoristiti tako što će dati potpis za elektore koji će onda na elektorskoj skupštini izabrati članove novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. 

Za sada su na izborima za HNV u opticaju dvije liste – Hrvatska lista dr. Slaven Bačić (koja je do sada imala većinu u HNV-u) i nova opcija na hrvatskoj manjinskoj političkoj sceni – Zajednička lista hrvatskih udruga s dr. Tomislavom Stantićem na čelu. Izborna kampanja se zahuktava, no za sada još bez ponuđenih konkretnih i sveobuhvatnih programa za sljedeći mandat. Tek poneka otrovna strelica iz jednog ili drugog tabora na račun onih drugih. A udruge, kao najpoželjnije udavače u ovom izbornom vremenu, vrijedno prikupljaju potpise za elektore iz svojih redova, no malo koja otkriva – kome će dati svoju ruku, to jest za koga će na elektorskoj skupštini dati svoj glas. No, bitka za HNV je tek počela. 

I još jedna interesantna stvar u svezi s ovim izborima za nacionalna vijeća. Mediji su objavili kako je Građanska inicijativa Goranaca, kao »jedina politička i nacionalna organizacija Goranaca u Srbiji«, donijela odluku da ne formira svoje nacionalno vijeće. »Razlog za ovakvu odluku je vrlo jednostavan i ovu odluku nije bilo teško donijeti«, navodi se na portalu ove organizacije, te se pojašnjava: »Opća definicija pojma nacionalna manjina podrazumijeva dio naroda koji živi izvan svoje matice, tj. izvan svoje nacionalne države. Goranci imaju jedinu svoju državu, svoju maticu, Srbiju. I, osim što je bespredmetno da u vlastitoj državi pravimo nacionalno vijeće nacionalne manjine, još je opasnije takvom politikantskom i nepromišljenom gestom proglašavati Gorance nacionalnom manjinom u vlastitoj državi. Gorancima je Srbija jedina država i drugu nemaju, niti je traže«, izjavio je predsjednik Građanske inicijative Goranaca dr. sc. Orhan Dragaš. Poznata je ova priča o manjini (bunjevačkoj) na sjeveru Bačke, koja »druge države nema«. Ostaje da se vidi hoće li možda i oni slijediti ovaj svijetli primjer?

 

J. D.