Današnja Srijemska Mitrovica ispod svojih ulica i kuća krije tragove nekada raskošnog i moćnog rimskog grada Sirmija. Njegova povijest se može pratiti od vremena Augustovog pohoda na Ilirik (35. – 33. g. prije nove ere), pa sve do 583. godine, kada grad pada pod avarsku vlast. Od nastanka kolonije, pa sve do kraja IV. stoljeća povijesni izvori spominju Sirmij kao povremeno boravište mnogih rimskih careva. Prva sustavna arheološka istraživanja Sirmija počela su 1957. godine, s Carskom palačom. Lokalitet je otkriven prilikom pripreme terena za izgradnju stambene zgrade. Radovi su najprije zaustavljeni privremeno, a zatim trajno kada su otkriveni masivni zidovi, ostaci sustava grijanja i podni mozaici. Otkriće rimskog cirkusa (hipodrom kod Grka) u neposrednoj blizini palače pružio je presudne argumente da se objekt identificira kao carska palača. Građevinski kompleks palača-cirkus je jedan od najvažnijih arheoloških nalazišta u Srijemskoj Mitrovici. Podignut je koncem III. ili početkom IV. stoljeća u jugoistočnom dijelu grada, uz Savu.

 

Iznimno važan za grad

 

Carske palače u rimsko doba su imale službeni prostor za obavljanje carskih dužnosti, a također i privatne prostorije za stanovanje cara i njegove obitelji. Cirkusi podignuti uz palače predstavljaju službeni arhitektonski sklop za ceremonijalno pokazivanje vladara svom narodu. Na lokalitetu se danas može vidjeti samo jedan dio imperijalnog kompleksa. Rimski cirkusi su poznati širom carstva, a sirmijumski cirkus je jedini koji je do sada otkriven u našoj zemlji: 

»Kasnijim istraživanjem došli smo do zaključka da se radi o dijelu antičke palače, odnosno palače iz doba III., IV. i V. stoljeća, kada je ono bilo u najvećem usponu i kada je Sirmij bio u najvećem usponu. I upravo nalazi na ovom lokalitetu nedvojbeno govore da je ovo bio kompleks carske palače. Eksponati koji su ovdje izloženi, prije svega podni mozaici, nisu se mogli sačuvati na otvorenom. Trebalo je ili lokalitet zaštititi zatrpavanjem ili ga riješiti natkrivanjem. Opredijelili smo se za natkrivanje mozaika. Radujemo se svake godine kada konzerviramo određenu površinu podnih mozaika«, navodi v. d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Ljubiša Šulaja.

 

Najljepši primjerci mozaika

 

Prilikom dosadašnjih arheoloških istraživanja na Carskoj palači pronađeno je oko 350 četvornih metara očuvanih mozaičkih površina. One pripadaju različitim građevinskim fazama od kojih  najstarija datira s kraja III., a najmlađa iz sredine IV. stoljeća. Najviše su zastupljeni geometrijski polihromni mozaici, koji su karakteristični za razdoblje kasnog Rimskog carstva. Ovi mozaici su rađeni u zapadnom stilu i imaju paralele s mozaicima iz Dioklecijanove palače u Splitu: 

»Carska palača je dio svjetske kulturne baštine, jer se Rimsko carstvo prostiralo na tri kontinenta. Rimsko carstvo je kolijevka europske kulture i europske civilizacije. Sve što je nastalo, nastalo je na temeljima kršćanske kulture. Upravo ovdje u Sirmiju je boravio skoro dvije godine sveti car Konstantin, a svi znamo koliki je njegov značaj u kršćanstvu. Svima nam je jasno da sve ono što je nastalo u proteklih 1700 godina, nastalo je kao nadgradnja filozofije kršćanstva. Tako da mislim da sâm Sirmij i ovaj prostor Carske palače zaista zaslužuje da bude daleko bolje promoviran i nas raduje što svake godine imamo sve više posjetitelja, ne samo putem ovih redovitih ekskurzija iz Srbije nego i posjetitelja od Azije do skandivanskih zemalja i ostalih zemalja svijeta«, navodi Šulaja. 

Umjetnička vrijednost mozaika je neprocjenjiva. Mozaici su urađeni u tehnici opus tessellatum (sastavljeni su od manjih kocki, tesserae), a od motiva su zastupljeni geometrijski, floralni kao i razni prepleti. Očuvan je samo jedan mozaik s figuralnom predstavom boga Merkura: 

»To je jedan od najvrjednijih mozaika, uopće pronađenih u carstvu. On je izložen ovdje u Carskoj palači, a novac za njegovu konzervaciju smo dobili od američkog Veleposlanstva. Nadamo se da će i ostali korpus mozaičkih podova uskoro biti izložen dijelom na zidovima, a dijelom u samim prostorijama gdje su i bili«, kaže sugovornik.

Povijesni izvori govore da su u razdoblju od I. do III. stoljeća u Sirmiju duže ili kraće vrijeme boravili Domicijan, Marko Aurelije, Septimije Sever, Maksimin Tračanin, Klaudije II. Gotski, Prbo, Dioklecijan i neslavni uzurpatori Ingenuus i Regalijan, kao i da je u gradu i njegovoj okolici rođeno pet rimskih careva. Prilikom arheoloških istraživanja Sirmija, osim Carske palače s rimskim cirkusom, otkrivene su i druge monumentalne javne građevine, kao i gradske vile i višekatne stambene zgrade zvane insulae, u kojima je živjelo siromašnije stanovništvo. Za Srijemsku Mitrovicu se kaže da je jedan od najstarijih gradova u Europi. Više kulturnih institucija, među kojima i Carska palača, svakako su dobar razlog u odabiru destinacije prilikom obilaska značajnih povijesnih gradova u Srijemu.