Osmi broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata izišao je iz tiska koncem srpnja. Na 352 stranice, Godišnjak donosi 13 znanstvenih i stručnih radova, koji tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. I u ovom se Godišnjaku svi radovi po prvi put objavljuju. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u pet tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
U prvoj cjelini Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se pet radnji – dr. sc. Mario Bara zastupljen je radnjom Prilog poznavanju ranih hrvatskih migracija u ugarskom Podunavlju (str. 9-28), dr. sc. Franjo Emanuel Hoško piše na temu Pastoralno djelovanje subotičkih franjevaca u posljednja tri stoljeća (str. 29-42), dr. sc. Ladislav Heka u ovom broju Godišnjaka zastupljen je s dvije radnje: Barun Josip Rudić Aljmaški (1792. – 1879.) – o 225. obljetnici rođenja (str. 43-52) i Grof Karlo (Károly) Khuen-Héderváry i Hrvati (str. 53-88), a novi suradnik, povjesničar Hrvoje Vojnić Hajduk objavljuje radnju Jedan postmodernistički prikaz kulturne povijesti Bunjevaca (str. 89-104), u kojoj se polemički osvrće na studiju Martina Henzelmanna Die Bunjewatzen: Ein kurzer Überblick über eine ethnische Minderheit in Serbien und die Herausbildung ihrer Mikroliteratursprache, koja je objavljena u Leipzigu 2016. godine.
Pravo i politologija
U drugom se odjeljku, pod naslovom Pravo i politologija nalazi radnja mladoga Darka Baštovanovića s veoma aktualnom temom Političko-pravni položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji u procesu EU integracija Srbije (str. 107-157). Povijest književnosti također donosi jednu radnju – riječ je o napisu dr. sc. Slavena Bačića Prinosi za leksikografiju bačkih Hrvata: Dva pisma Geze Kikića Leksikografskom zavodu i Miroslavu Krleži (str. 159-168).
Četvrta cjelina, Sociokulturna antropologija i etnologija, ima četiri radnje koje su nastale kao rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture šokačkih Hrvata od strane studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Najprije je objavljena radnja Gorane Ražnatović Porod i porodni običaji kod Šokaca u Sonti, Baču, Plavni, Vajskoj i Bođanima (str. 169-186), zatim slijedi Marina Mihalja Ophodi kraljica u Beregu i Monoštoru (str. 187-208), Nikoline Vuković Primjena narodne medicine među hrvatskim šokačkim stanovništvom sela Santovo u Mađarskoj (str. 209-230) i na koncu Tomislava Augustinčića Narodna nošnja bačkih Hrvata Šokaca u Baču, Vajskoj i Plavni (str. 231-269). Ovo je iznimno važna cjelina za etnografiju Hrvata u Vojvodini, jer sadrži važne zapise koji doista u posljednjem trenutku čuvaju tradicijsku baštinu od zaborava.
Posveta Anti Sekuliću
Radnje u petome bloku posvećene su Anti Sekuliću, jednoj od najvećih osobnosti u znanosti i publicistici druge polovice XX. i s početka XXI. stoljeća među vojvođanskim Hrvatima, koji je preminuo 2016. godine. Posvećen istraživanju povijesti, kulture, književnosti i jezika Hrvata u Bačkoj – Bunjevaca i Šokaca, u svojim je djelima dao nemjerljive prinose u obogaćivanju spoznaja iz spomenutih područja njihova društvenoga života. Njegova smrt bila je potaknuće Uredništvu Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata da se o znanstvenom i publicističkom djelu Ante Sekulića sačine sumarni prikazi i načelna valorizaciju iz pera dvaju suradnika – dr. sc. Roberta Skenderovića (Prinos Ante Sekulića istraživanju povijesti podunavskih Hrvata, str. 273-280) i dr. sc. Petra Vukovića (Književnopovijesni i jezikoslovni prinosi Ante Sekulića, str. 281-283).
Prikazi knjiga
Šesta cjelina – Prikazi knjiga (str. 287-318), donosi prikaze znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima objavljenih tijekom 2015. godine. Ivana Andrić Penava autorica je prikaza knjige svećenika Petra Šokčevića Zapisi iz olovnih vremena, Vladimir Nimčević piše o knjizi Antala Hegedűsa Život i restauracijska djelatnost kalačkog nadbiskupa Gabrijela Patačića, Darko Baštovanović prikazuje publikaciju Ágnes Tóth i Balázsa Dobosa O Bunjevcima u Mađarskoj, Katarina Čeliković Josefa Baslera Crtice iz prošlosti Plavne. Ivana Andrić Penava autorica je još jednoga prikaza – riječ je o knjizi Zvonimira Pažina Slankamen – tak’og sela nigdi nema, Ivana Petrekanić Sič piše o monografiji Festival bunjevački pisama : naših prvih petnaest festivala (2001.-2015.), autora Marka Sentea i Vojislava Temunovića, Tomislav Žigmanov napisao je prikaz knjige Petra Šarčevića i Nace Zelića Hrvatska pisana riječ u Bačkoj : hrestomatija, a svoj drugi prikaz Vladimir Nimčević posvetio je knjizi Ladislava Heke Dalmatini (Bunjevci) u slobodnim kraljevskim gradovima Segedinu i Subotici. Ljubica Vuković Dulić prikazala je knjigu Ban Josip Jelačić od Petrovaradina do Beča, koju skupa potpisuju Ivana Andrić Penava, Dominik Deman, Davor Martinčić i Petar Pifat, Željka Zelić autorica je prikaza knjige Ante Sekulića Jezikoslovne rasprave, i na koncu, Darko Baštovanović objavljuje prikaz knjige Jovana Komšića Demokratsko upravljanje kulturološkim razlikama : Vojvodina u svetlu evropskih iskustava.
Godišnjak br. 8 završava Dodacima (str. I-XXXII) u kojem su Upute suradnicima Godišnjaka za znanstvena istraživanja, informacija O Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata te popis svih knjiga u (su)nakladi ZKVH-a.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900 dinara.
