Skrnavljenje grobnih mjesta, krađa cvijeća i ostalih predmeta, te otimanje torbi i drugih vrijednosti od posjetitelja počivališta pokojnika pojava je koja je zastupljena dugi niz godina i koju je gotovo nemoguće iskorijeniti. Groblje je mjesto koje mnogi posjećuju, ne samo kako bi obišli grobove svojih najmilijih već kako bi se prošetali u miru i naravno bez straha za svoju i sigurnost vlastite imovine. Nažalost, u mnogim slučajevima to je nemoguće. 

 

Nedostaju čuvari groblja

 

Postojanje ovog dugogodišnjeg i teško rješivog problema potvrdio je za naš tjednik stalni đakon župne zajednice svete Terezije Avilske Ferenc Sotanyi, koji je, među ostalim, odgovoran i za crkveni dio Bajskog groblja kojim imovinski raspolaže spomenuta rimokatolička župa.

Groblje je, podsjeća on, otvoreno tijekom dana i u njega mogu ući svi. Od onih koji obilaze grobna mjesta svojih pokojnika do onih koji nemaju nekog posebnog razloga boraviti tamo. A te druge nitko nema pravo pitati zašto su tamo i što rade, jedino ih se može pozvati na odgovornost ukoliko ih se uhvati na djelu. 

»Tako da je to stalna prijetnja od strane onih koji ulaze s namjerom da vrebaju starije, bespomoćne osobe, koje su lak plijen za otimače i kradljivce. Tu su i oni koji, skoro profesionalno, uzimaju svježe cvijeće i bukete i, kako se priča, odnose ga cvjećarima radi ponovne prodaje. Kradu se i ukrasni predmeti od obojenog metala, kandelaberi, držači svijeća, pa čak i slova sa spomenika«, navodi Sotanyi.

Župa svete Terezije Avilske ima potpisan ekskluzivni ugovor s Privatnim pogrebnim poduzećem Funero koje je zaduženo za održavanje crkvenog dijela Bajskog groblja (čišćenje, košenje trave, odnošenje smeća i dr.), te poslove oko pokopa. Međutim, prema riječima Sotanyija, nema ljudi koji bi se bavili osiguranjem samoga groblja. Tek kada se dogodi neki incident ili krađa, može se računati na povremeno prisustvo i dežuranje policijskih patrola, koje potom ili nađu ili ne nađu krivce. Župa je imala ponudu od privatnih poduzeća koja se bave osiguranjem prostora, ali cijena za to je previsoka i prelazi materijalne mogućnosti župe.

 

Oštrije mjere protiv lopova

 

Tehnički direktor Funera Iván Péjity kaže kako ove godine nije bilo nijedne krađe, barem ne prijavljene, a sve to zahvaljujući dvojici radnika ovog poduzeća koji tijekom dana borave na groblju i jednog čuvara koji je tamo noću. Kapije se zatvaraju čim se smrači, a otvaraju oko 6-6,30. Izgleda da je primijećeno da se više pazi na sigurnost groblja, smatra on, što ranije nije bio slučaj zbog nedostatka ljudstva.

Péjity naglašava kako je inače veoma teško dobro zaštititi jednu takvu veliku i nepreglednu površinu kakvo je groblje. Čak i da se angažira veći broj čuvara, što je nemoguće zbog nedostatka materijalnih sredstava, na groblju se vrlo lako može sakriti i prosto je nemoguće nadgledati svaki njegov kutak.

»S druge strane, ukoliko se netko i uhvati na djelu, radnici na groblju pozovu policiju i bio je slučaj da ga odvedu, i nakon pola sata on se vrati i maše nam da ga vidimo da je opet tu. Također, jednom smo uhvatili lopova koji je obio vozilo ispred groblja, pozvali smo policiju, oni su došli i rekli nam da ne mogu ništa jer vlasnik vozila nije podigao kaznenu prijavu protiv lopova. Ako se čak i zapazi da netko uzima cvijeće s grobnice, nemoguće je dokazati da to cvijeće nije njegovo«, pojašnjava problem Péjity, dodajući kako se najviše kradu cvijeće, slova i ostali ukrasi od mesinga.

Budući da je groblje javna površina, za sigurnost građana i imovine na njoj trebala bi biti zadužena policija, kaže Iván Péjity i ističe da bi se protiv počinitelja kaznenih djela krađe i skrnavljenja grobova trebale provesti oštrije mjere, kakve nisu propisane sadašnjim zakonom.

 

Sociološki problem

 

Javno komunalno poduzeće Pogrebno nadležno je za gradski dio Bajskog groblja, te za ostala subotička groblja, i, iako u opisu njegovog posla nije zaštita imovine, oštećeni građani se mogu obratiti u centralu poduzeća, gdje će im objasniti što im je dalje činiti.

Kako ističe direktorica JKP-a Pogrebno Vesna Prćić, poduzeće, nažalost, nijednom svojom aktivnošću ne može umanjiti problem, koji se obično intenzivira početkom godine i neposredno pred vjerske blagdane. 

»Ono što pokušavamo, to je da povećanom prisutnošću na groblju smanjimo mogućnost oštećenja. Naime, radi se o tome da je mali problem ukoliko se ukrade cvijeće, ali je problem velik ako se ukradu mesingani ili brončani dijelovi sa spomenika, jer u tom slučaju nastaje izravna šteta. Posljednjih godinu dana, uvjetno rečeno, je nešto umanjen broj krađa, ali možda to treba promatrati i tako da ljudi više ne postavljaju tako vrijedne dijelove nadgrobnih spomenika, već ih daju izraditi od kamena, i na taj način čuvaju ustvari svoju imovinu.«

Glavna zadaća Pogrebnog je, kako dodaje, da oštećenim građanima objasni što im je činiti, ili ukoliko iz samog poduzeća primijete da je došlo do neke štete (tu se ne misli na ukradeno cvijeće, već na dijelove nadgrobnih spomenika koji su otkinuti pa je time nanesena šteta), kontaktiraju korisnika i upućuju ga na nadležnu policijsku upravu kako bi podnio odštetni zahtjev, u početku protiv NN počinitelja. 

»Međutim, tu se načelno završava ta minorna pomoć koju je Pogrebno u mogućnosti pružiti, jer je dalje sve u kontaktu između korisnika, policije, tužiteljstva i eventualno otkrivenog počinitelja«, kaže Vesna Prćić i dodaje kako je u pitanju jedan sociološki problem, jer »i ljudi često na tržnici kupe jeftinije cvijeće, ne razmišljajući je li ono možda već negdje bilo, ili je jednostavnije kupiti neki dio kod preprodavca i namontirati ga na spomenik, nego ga kupiti kod kamenoresca. Unatrag više od deset godina bila je akcija da se pokuša nešto uraditi angažiranjem tržišne inspekcije, svih livaca koji izlivaju te dijelove, ali se nažalost nije postiglo mnogo. Malo se smanjio intenzitet krađa i onda se opet nastavio.« 

 

Što može komunalni inspektor?

 

»U dosadašnjoj praksi Služba za inspekcijsko-nadzorne poslove nije imala slučaj da su građani prijavljivali slučajeve skrnavljenja grobnih mjesta. Kada se to dogodi, građani, po našem saznanju, takav slučaj prijave tijelu Ministarstva unutarnjih poslova – Policijskoj upravi Subotica, koja postupa u skladu s pravilima službe«, kaže komunalni inspektor Danilo Čabrić. 

Kako dodaje, u slučaju da građani skrnavljenje prijave Tajništvu za inspekcijsko-nadzorne poslove, budući da je u trenutku prijave šteta već nastala, Služba za inspekcijsko-nadzorne poslove može podnijeti nadležnom tijelu kaznenu prijavu protiv NN osobe.

U okviru Tajništva za inspekcijsko-nadzorne poslove, Služba za inspekcijsko nadzorne-poslove obavlja kontrolu provođenja Odluke o pokopu i grobljima (»Sl. list Grada Subotica«, br. 16/16), koja u skladu sa zakonom uređuje način pokopa umrlih, određuje i stavlja izvan upotrebe groblja, uređivanje i održavanje groblja i objekata koji se nalaze u okviru groblja na teritoriju Grada Subotice. Isto tako, odlukom se, u skladu sa zakonom, uređuju i propisuju uvjeti i način obavljanja komunalne djelatnosti upravljanja grobljima i obavljanje pogrebnih usluga na teritoriju Grada, prava i obveze korisnika i vršitelja ove komunalne djelatnosti te način vršenja nadzora nad njenim obavljanjem.

S obzirom na navedeno, odluka u članku 63., stavak 1., točka 5. u zabranama navodi da je na grobljima zabranjeno »gaženje, prljanje i skrnavljenje grobnih mjesta«. S tim u vezi, u članku 74., stavak 1., točka 5. određuje se da komunalni inspektor može izdati prekršajni nalog fizičkoj osobi u iznosu od 5.000 dinara »ako gazi, prlja i skrnavi grobna mjesta«, pod uvjetom da počinitelja prekšaja zatekne u činjenju, pojašnjava Čabrić.

 

Rasvijetljeno 12 kaznenih djela

 

U povodu ove teme kontaktirali smo i Policijsku upravu u Subotici iz koje nam je stigao odgovor kako pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova u našem gradu redovito, kroz sve vidove policijskih djelatnosti, operativno i preventivno, pokrivaju sva groblja na području Grada Subotice. Budući da je površina ovih groblja veoma velika, ističu kako bi njihovoj boljoj sigurnosti i očuvanju pridonijelo postavljanje odgovarajuće zaštitne ograde, boljeg osvjetljenja i angažiranje zaštitara.

»Sagledavajući analitičke podatke za 2016. i prvih šest mjeseci ove godine, utvrđeno je da je na području Subotice registrirano ukupno 26 kaznenih djela izvršenih na grobljima. Aktivnošću policijskih službenika rasvijetljeno je 12 kaznenih djela. Ukoliko građani uoče kazneno djelo i zateknu njegovog počinitelja, potrebno je da odmah obavijeste policiju na broj telefona 192, koja će u najkraćem vremenu izaći na mjesto događaja i poduzeti mjere i aktivnosti u skladu sa Zakonom«, navode iz Policijske uprave u Subotici.

Kako dodaju, policijski službenici će, po službenoj dužnosti, podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tužiteljstvu ukoliko je izvršenjem kaznenog djela nastala materijalna šteta veća od 5.000 dinara. Oštećena fizička ili pravna osoba može podnijeti privatnu tužbu nadležnom sudu za štetu manju od navedenog iznosa.

Na kraju ovog teksta trebao bi stajati i neki zaključak. Svi sugovornici slažu se barem u dvije stvari, a to su da problem osobne i sigurnosti imovine na grobljima postoji i da bi se trebalo poraditi na većoj zaštiti subotičkih groblja. Ne zalazeći u pitanje u čijoj bi to nadležnosti trebalo biti, činjenica je da podizanje mjera zaštite košta. A što ako nema novca za to? Doista bi bilo tužno i tragično pomisliti da je odgovor na ovo pitanje naslov ovog teksta.