Europski parlament je 14. lipnja 2017. usvojio tekst rezolucije o Izvješću Europske komisije o Srbiji za 2016., koje je usvojeno 9. studenog 2016. Izvješće Europske komisije prati i Priopćenje komisije o politici proširenja Europske unije za 2016., koje je upućeno i drugim relevantnim institucijama EU, kao što su Europski parlament, Europsko vijeće, Europskom ekonomskom i socijalnom komitetu i Komitetu regija. Priopćenje EK se odnosi na strategiju proširenja koju je izložila EK i koju je u 2015. odobrilo i Vijeće Europe.
Pitanje položaja nacionalnih manjina
Uvažavajući činjenicu da se sama EU suočava s nizom kriza, svaki od navedenih dokumenata pokušava uvažiti specifičnosti unutar budućih kandidatica i dati dodatnu potporu nastavku eurontegracijskih procesa. Izvješće EK o napretku Srbije u sebi sadrži i poseban dio koji se odnosi na ljudska i manjinska prava kao dio političkih kriterija koje treba ispuniti prilikom pregovaračkog procesa. Iako se položaj nacionalnih manjina tematizira veoma kratko, kao jedna od glavnih zamjerki se navodi potreba sveobuhvatnog pristupa za integraciju nacionalnih manjina kroz puno uključivanje nacionalnih zajednica prilikom implementacije Akcijskog plana o nacionalnim manjinama, širom države. Pitanje položaja nacionalnih manjina dodatno se razrađuje u rezoluciji Europskog parlamenta koja na 11 stranica u 41 točki analizira napredak Srbije u oblastima kao što su demokratizacija, ljudska i manjinska prava, vladavina prava, regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi, energetika.
Poseban dio Rezolucije odnosi se na poštivanje prava pripadnika nacionalnih manjina. Točke 26, 27, i 28 spadaju u poglavlje pod nazivom Poštivanje i zaštita manjina i u cijelosti referiraju izravno na problematiku položaja nacionalnih zajednica. Kao polazište za dalju raspravu o manjinskim pravima u Srbiji navodi se da je neophodno da Srbija u potpunosti zajamči provedbu normativnog okvira za zaštitu nacionalnih manjina, posebice kada je riječ o obrazovanju, službenoj uporabi jezika, pristupu medijima i vjerskim obredima na jezicima nacionalnih manjina i na koncu, kao najkompleksnije pitanje, da se pronađe model za odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina na svim razinama, odnosno lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj.
U Rezoluciji se eksplicite naglašava i pozdravlja otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i sigurnost), jer su sa stanovišta institucija i ključnih čimbenika u EU to poglavlja od kojih će ovisiti sveukupni tempo pregovaračkog procesa. U dijelu koji se odnosi na ljudska prava Parlament potiče srbijansku Vladu da zajamči neovisnost i financijsku održivost medijskih servisa na pokrajinskoj i republičkoj razini na jezicima nacionalnih manjina, u cilju osnaživanja značaja i uloge javnih radiotelevizijskih kuća u manjinskom području.
Akcijski plan za nacionalne manjine
Iako EU pozdravlja usvajanje posebnog Akcijskog plana za nacionalne manjine, te donošenje odluke o aktivizaciji proračunskog fonda za manjine, ističe se da je neophodno da se Akcijski plan, odnosno mjere iz Akcijskog plana, provede u cjelokupnosti uz transparentan i inkluzivan način uz angažman svih relevantnih čimbenika. U istoj točki se naglašava da srbijanska država posebnu pozornost obrati na nediskriminirajuće postupanje prema nacionalnim manjinama uključujući i zakonodavstvo u svezi s obrazovanjem, uporabom jezika, primjerenom zastupljenošću u pravosudnim tijelima, tijelima javne uprave, republičkom parlamentu i pokrajinskim i lokalnim tijelima. U istoj točki se pozdravlja i napredak u prijevodu udžbenika na manjinske jezike, te se daje poticaj srbijanskim vlastima da se osigura održivost tog procesa. Parlament poziva srbijanske vlasti da se u potpunosti implementiraju svi odredivi relevantni međunarodni ugovori koji se odnose na zaštitu nacionalnih manjina (multilateralnih i bilateralnih). Za hrvatsku zajednicu je važna i točka 27, jer se u njoj naglašava da se autonomija Vojvodine kao specifične multietničke pokrajine ni na koji način ne bi trebala umanjivati. U istom dijelu se konstatira da je AP Vojvodina, odnosno njezine institucije, zadržala visok stupanj zaštite nacionalnih manjina, te da je međuetnička situacija i dalje dobra. Točka 28 Rezolucije EP-a se posebice u cijelosti odnosi na romsku nacionalnu zajednicu.
Kao jedna od najpozitivnijih značajki u tekstu je da Parlament u Rezoluciji pozdravlja angažiranost srbijanske države na putu EU integracija, te njezin konstruktivan karakter i dobru pripravu koja prethodi pregovorima, što po mišljenju Parlamenta predstavlja jasan znak odlučnosti i političke volje. Važno je naglasiti i da je Rezolucija usvojena velikom većinom glasova, jer je od 673 prisutna europarlamentarca, 524 glasovalo za usvajanje teksta.
