U Subotici se svake godine sklopi između 600 i 700 brakova. Prema statistici koju vodi matičarska služba Gradske uprave, svaki drugi brak je nacionalno mješovit. Podaci se uzimaju na temelju izjašnjavanja budućih mladenaca o nacionalnoj pripadnosti, a ukoliko ne žele, nisu se obvezni izjasniti o ovom pitanju.
Posljednjih 10 godina
Poput drugih nacionalnih manjina kada su u pitanju mješoviti brakovi, Hrvati(ce) se najviše vjenčavaju za Srbe, a potom za Madžare i Bunjevce. Tako se prošle godine 38 Hrvata(ica) vjenčalo za Srbe, 18 za Madžare, a 11 za Bunjevce, dok je samo dvoje za Crnogorce, a ni jedan brak nije sklopljen s Jugoslavenima i muslimanima. Podaci pokazuju da se ove godine do kraja šestoga mjeseca najviše Hrvata vjenčalo za Srbe (12), potom Bunjevce (3) te Madžare (2). Uzimajući u obzir ponuđene rubrike prilikom izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, Hrvati se najmanje vjenčavaju za muslimane – u posljednjih deset godina sklopljeno je svega dva braka između pripadnika ovih dviju zajednica.
Iako matičarska služba vodi statistiku o nacionalno mješovitim brakovima od 1970. godine, ovom prigodom smo uzeli podatke iz posljednjih deset godina. U ovome razdoblju većih odstupanja u udjelu nacionalno mješovitih u odnosu na ukupan broj sklopljenih brakova nije bilo. Najviše nacionalnomješovitih brakova spada u rubriku »ostali«, što znači da se mladenci ili nisu izjasnili o nacionalnoj pripadnosti ili su u pitanju mladenci koji ne spadaju niti u jednu od ponuđenih rubrika – »Srbin«, »Ma-džar«, »Hrvat«, »Bunjevac«, »Crnogorac«, »Jugoslaven« i »musliman«. Kako navodi zamjenica matičara Klára Csányi, najčešće je slučaj da djeca iz nacionalno mješovitih brakova biraju upravo ovu rubriku »ostali«. Nakon spomenute rubrike, po brojnosti slijede srpsko-madžarski i srpsko-hrvatski brakovi.
Csányi ističe i da je zabilježen porast brakova u kojima je jedan od mladenaca strani državljanin, te su tako imali priliku vjenčati državljanine Mexica, Brasila, Rusije, Njemačke, Španjolske… Nasuprot ovima, brakovi u kojima se jedna strana izjašnjava kao Jugoslaven imaju tendenciju opadanja, a takvih na godišnjoj razini bude 10-tak.
Vjenčanje na hrvatskome?
Mladenci imaju mogućnost odabrati na kojemu od tri jezika u službenoj upotrebi u Gradu Subotici će se vjenčati. Prema riječima Kláre Csányi, Hrvati slabo koriste svoje pravo, a ukoliko i zatraže vjenčanje na hrvatskome, to nikada nije slučaj kada su u pitanju nacionalno mješoviti brakovi, već jedino kada su oboje od mladenaca Hrvati.
»Najviše vjenčanja je na srpskom, potom na mađarskom, a na hrvatskom bude od jednog do dva vjenčanja mjesečno preko ljetnog razdoblja kada je sezona, a zimi nema ni toliko. Ako je brak nacionalno mješovit, najčešće je vjenčanje na srpskom. Bude nekada i dvojezičnog vjenčanja, ali samo u varijanti srpsko-mađarski. Ne sjećam se da smo ikada imali dvojezično, srpsko-hrvatsko vjenčanje«, kaže Csányi.
Matičarska služba Gradske uprave, osim statistike o nacionalno mješovitim brakovima i brakovima koji su strani državljani sklopili u Subotici, bilježi i podatke o brakovima zasnovanim na rodbinskim odnosima, maloljetničkim brakovima, brakovima sklopljenim preko punomoćnika te o brakovima koji su sklopili stanovnici Subotice u inozemstvu. Evidencija o brakovima sklopljenim među supružnicima iste nacionalnosti se ne vodi posljednjih desetak godina.
