Izuzetno visoke temperature prouzrokovale su naglo sazrijevanje pšenice, ozimog ječma i uljane repice, te je uslijed toga žetva na području Srijema u punom jeku, a visoke temperature nagovještavaju da bi žetva mogla biti završena ranije nego što je planirano. Na području Grada Srijemska Mitrovica zasijano je 12.150 hektara pšenice, a do kraja lipnja skinuto je 3.645 hektara. Od ukupno 9.520 hektara, koliko je zasijano u rumskoj općini, skinuto je 5.210 hektara, dok je na području šidske općine skinut prinos od 250 od ukupno 4.615 hektara. Prinosi ječma se kreću od 3,4 do 9,3 tone po hektaru, dok je kod pšenice taj raspon nešto malo manji: od 4 do preko 8 tona po hektaru. Prema riječima poljoprivrednih stručnjaka, raznolikost prinosa i kvalitete roda uzrokovani su vremenom sjetve, dugom zimom i različitostima u primjeni agrotehničkih mjera. Sve je to uvjetovalo i manji prinos u odnosu na prošlu godinu. Kao i svih prethodnih godina, poljoprivrednici su nezadovoljni otkupnom cijenom krušnog zrna. Vlada Srbije je na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i zaštite životnog okoliša utvrdila otkupnu cijenu ovogodišnjeg roda pšenice u iznosu od 18 dinara po kilogramu za intervalni otkup merkantilne pšenice, mada su otkupljivači izašli s nižom cijenom – od 15 dinara. Prema riječima poljoprivrednika, ta cijena je nepovoljna i niska, a iz poljoprivrednih stručnih službi ističu da jedino oni poljoprivrednici koji imaju visok prinos mogu očekivati neku zaradu po hektaru.

 

Nepovoljni uvjeti

 

Prema podacima Ureda za poljoprivredu Općine Šid, pod strnim usjevima nalazi se oko 5.000 hektara i najvećim dijelom oni su zasijani pšenicom. Žetveni radovi su uveliko odmakli i posao ulazi u završnu fazu uz različite prinose: 

»Možemo reći da je prinos dosta različit. To znači da je na onim poljima gdje je pšenica posijana na vrijeme i gdje su korištene odgovarajuće agrotehničke mjere dala solidan prinos, dok je pšenica posijana u kasnijim sjetvenim rokovima i koja nije dobila dovoljnu agrotehničku zaštitu imala manji prinos. Prosječan prinos na teritoriju šidske općine iznosi oko 5,7 tona po hektaru, mada je bilo parcela gdje je bilo i 7 tona, ali i onih gdje je prinos bio oko 4 tone. Što se tiče ječma, prosječan prinos iznosi oko 5,3 tone, sjemenski ječam je dao prinos oko 6 tona, a za uljanu repicu također možemo reći da je bilo raznolikog prinosa po hektaru, jer je prosječan prinos 3,3 tone. Bilo je površina gdje je bio zabilježen i manji prinos, ali i onih površina gdje je prinos bio skoro 4 tone«, ističe Dejan Vučenović iz Ureda za poljoprivredu Općine Šid. 

Vremenske prilike su, osim agrotehničkih mjera, bitno utjecale na takav prinos: 

»Ova godina je, što se tiče vremenskih prilika, za proizvodnju pšenice bila dosta nepovoljna. Kišovita jesen, hladna zima i kasna sjetva bili su uzrokom što je pšenica ušla nejednako razvijena u razdoblje zimskog mirovanja. Ožujak i travanj su bili dosta sušni, da bi u lipnju uslijedile visoke temperature koje su na kraju i utjecale na prinose. Bez obzira na agrotehniku i zaštitu, pšenica nije mogla dati veći prinos«, kaže Vučenović.

 

Kvaliteta zadovoljavajuća

 

O kvaliteti ovogodišnjeg roda pšenice stručnjaci kažu: 

»Ovogodišnja pšenica je zadovoljavajuće kvalitete. Trenutno je sadržaj vlage ispod 13 posto, sadržaj primjesa je nešto iznad 4 posto, a jedini problem u ovogodišnjoj žetvi pravi šturo i lomljeno zrno, čije je prisustvo veće upravo zbog vremenskih prilika i visokih temperatura«, kaže upravitelj sektora kontrole i kvalitete u Mlintestu D.O.O. Šid Miroslav Šimić.

I ove godine poljoprivrednici su nezdovoljni otkupnom cijenom: 

»Kod pšenice se događaju čudne stvari: mlinari traže kvalitetu, a nitko tu kvalitetu ne plaća. Država obećava da će to riješiti, a nikako da se nešto učini. Država se mora jedanput izjasniti hoće li utjecati na cijenu ili ne, a i mlinari da konačno kažu što žele. Ako se repa plaća po kilogramu šećera, ako se suncokret i soja plaćaju po kilogramu ulja, zašto se onda i pšenica ne bi tako plaćala? Ne mora to biti po kilogramu proteina, ali makar da se razvrsta u neke grupe. Kod pšenice postoji problem, jer kod nje varira kvaliteta. Neka se cijena određuje po kilogramu proteina. Nekada će ona biti manja ili viša, ali će se znati cijena proteina. Samim tim i proizvođači će se lakše odlučiti. Sijat će se kvalitetne sorte, ukoliko se one budu tražile. Međutim, ja tu priču slušam već 30 godina i nisam siguran da će se nešto u tom smislu bitnije promijeniti«, kaže poljoprivrednik Ivica Hajrić iz Šida. 

Poljoprivrednici iz Srijema također ističu da bi zadovoljavajuća cijena bila oko 22 dinara po kilogramu i nagovještavaju da će u idućoj godini svoje njive ipak zasijati isplativijom kulturom: 

»Jedino bi cijena od 22 dinara bila isplativa, s obzirom na to da je cijena zakupa zemljišta visoka, kao i repromaterijal. Mislim da je ovo ipak posljednja godina da sam sijao pšenicu. U idućoj godini ću je zamijeniti uljanom repicom. Tu su ulaganja dosta slična, a cijena joj je daleko viša od pšenice«, kaže poljoprivrednik iz Šida Rastislav Đerčan.

Iz Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu, privredu i šumarstvo, dolaze ohrabrujuće vijesti za poljoprivrednike: 

»Na temelju podataka poljoprivrednih stručnjaka očekuje se prinos ječma od 4,3 tone po hektaru. Što se tiče pšenice, njen prosječan prinos je oko 4,5 tone. Ukoliko to usporedimo s prethodnom godinom, možemo konstatirati da svakako ne možemo biti zadovoljni. Ipak se nadam da će ova godina imati kvalitetan prinos. Ono što raduje, u odnosu na najavljivane cijene od oko 14 do 15 dinara po kilogramu pšenice, jeste informacija da će cijena dostići iznos i preko 18 dinara. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je tijekom boravka u Novom Sadu, gdje smo održali sastanak s predstavnicima asocijacija i udruga poljoprivrednika iz Vojvodine, izjavio da će Direkcija za robne rezerve napraviti interventan otkup pšenice od 18 dinara. Mi vjerujemo da je to motiviralo i otkupljivače na tržištu da i oni budu konkurentniji s cijenama i vjerujem da će to biti na zadovoljstvo poljoprivrednika i da će cijena dostići zadovoljavajuću razinu«, istaknuo je pokrajinski tajnik za poljoprivredu, gospodarstvo i šumarstvo Vuk Radojević.