Statistički podaci govore da je Srbija po starosnoj strukturi stanovnika na neslavnom šestom mjestu u Europi. S prosječnom starošću stanovnika od 42,7 godina, Srbija je šesta u Europi, a 24. u svijetu. Ovi poražavajući podaci govore, kako upozoravaju u SANU, da će  ukoliko se nešto ne poduzme, Srbija u narednih 30 godina izgubiti između 250.000 i milijun stanovnika. Prema analizama stručnjaka, demografska situacija predstavljat će jednu od najvećih prepreka ekonomskog razvoja zemlje. Deficit stanovništva i radne snage, kao i povećanje ukupne starosti populacije, jedna je od neminovnosti ovakvog stanja u Srbiji. Negativni prirodni priraštaj zabilježen je posljednjih 25 godina, a odlazak mladih dodatno pogoršava situaciju, ističu stručnjaci znanstvenog skupa u SANU. 

Zaustavljanje pada nataliteta i poticanje rađanja u Srbiji ministrica za populacijsku politiku Slavica Đukić-Dejanović istaknula je kao jedno od najvažnijih socijalnih pitanja. Ova godina će, prema njenim riječima, biti godina pilot programa u pojedinim sredinama, primjenjivat će se pronatalitetne mjere, a usporedo će se ići na izmjene zakonodavnih tekstova. Kao neke od mjera predviđeni su bolji uvjeti rada na poslu ljudi koji su u reproduktivnom razdoblju, prilagođavanje radnog vremena roditeljima s djecom, popravljanje uvjeta u vrtićima, kao i poticanje rađanja, tako što će država financirati programe izvantjelesne oplodnje onim bračnim parovima koji ne mogu prirodnim putem dobiti djecu. Posebni programi planirani su, prema njenim riječima za Vojvodinu, osim specifičnih općina potrebnih za prosječnu općinu u Srbiji. 

Hoće li biti dovoljno novca za provedbu svih planiranih pilot projekata? Stižu obećanja da će svi oni biti provedeni u suradnji s ministarstvima privrede, poljoprivrede, zdravlja, informiranja i obrazovanja. Proteklih dana takav jedan projekt realiziran je u Općini Šid. U oblasti demografije i populacijske politike, po raspisanom javnom pozivu Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacijsku politiku, 90 općina prijavilo je projekte. Sredstva su odobrena za projekte iz 15 općina, a za regiju Vojvodine projekt Općine Šid ocijenjen je s najviše bodova.

 

Problem ekonomska sigurnost

 

Šidskoj općini odobrena su sredstva u iznosu od 12.995.320 dinara, za provedbu mjera populacijske politike i demografije. Sudjelovanje Općine Šid je 15 posto od ukupno odobrenih sredstava. Mjere populacijske politike koje će se provoditi u šidskoj općini su usklađivanje rada i roditeljstva, promocije reproduktivnog zdravlja adolescenata, populacijska edukacija, aktiviranje lokalne samouprave, a kao jednu od najbitnijih ističu borbu protiv neplodnosti i povećanje nataliteta. U okviru pomoći bračnim parovima za biomedicinsku potpomognutu oplodnju, Općini Šid su odobrena sredstva u iznosu od 1.200.000 dinara: 

»Činjenica je da je u posljednjih 10-15 godina, je li zbog brzog načina života kojim svi danas živimo ili nekih drugih razloga, došlo do pada nataliteta. Što se tiče šidske općine, u prošloj godini je došlo do blagog porasta. Mislim da u današnje vrijeme za ostvarenje mladih ljudi kao roditelja nije presudan jedino financijski moment. Veći je problem što danas potencijalni roditelji jure za poslom i karijerom, a vrijeme za roditeljstvo odgađaju tako da se, kada dođe vrijeme da se odluče na taj korak, dođe do problema«, kaže Aleksandra Žigić iz Savjeta za zdravstvo Općine Šid, koja je zaduženea za demografsku politiku: »Smatram da će sredstva koje je Općina Šid dobila u svakom slučaju dodatno pomoći da se demografska slika u našoj općini popravi. Radit ćemo na tome da pomognemo tim ljudima, barem pri prvom pokušaju izvantjelesne oplodnje. Natalitet se mora podići, ali svakako da su i ostale mjere iznimno važne na tom putu. Na prvom mjestu mislim da su važne i edukacije o reproduktivnom zdravlju, posebice za današnju omladinu obzirom na moderno doba i da je jako važno da se informiraju i educiraju na vrijeme. Edukacije će biti organizirane u osnovnim i srednjim školama i bit će prilagođene dobi djece«, navodi Žigić. 

U okviru mjera usklađivanja rada i roditeljstva predviđena su sredstva u visini od 200.000 dinara. Također, predviđeno je i razvijanje savjetovališta za roditelje, u cilju jednostavnog infomiranja u vezi s dilemama oko podizanja i njege djeteta, kao i isticanje uloge oca. Kada je riječ o populacijskoj edukaciji, 2.400.000 dinara opredijeljeno je za emitiranje informativno-edukativne emisije.

 

Ne zapostavljati starije

 

Realiziranjem projekata nisu zapostavljeni ni stariji sugrađani. Za mjere aktiviranja lokalne samouprave za brigu o starima – poboljšanju kvalitete života starih i nemoćnih ljudi, efikasnijim radom njegovateljica, osiguravanjem 18 električnih bicikala, oprijedeljeno je 1.001.520 dinara. Briga o starim i nemoćnim osobama u Općini Šid trenutno je u nadležnosti Caritasa iz Srijemske Mitrovice: 

»Centar za socijalni rad u Šidu do sada nije imao licenciranu geronto službu i zbog toga su različite organizacije iz nekoliko općina obavljale ove usluge. Planom rada za 2017. godinu Centar za socijalni rad u Šidu će podnijeti zahtjev za licenciranje navedene usluge i mi ćemo u budućnosti biti partner Općini u svim ovim projektima. Općina je dobila značajna sredstva iz demografskog fonda Republike tako da će se ta sredstva u narednom razdoblju utrošiti na zadovoljstvo građana, a mi ćemo u najskorije vrijeme, nadam se dobiti licencu, tako da ćemo se uključiti kao nadležna institucija u sve projekte koji su predviđeni da se realiziraju«, kaže direktor Centra za socijalni rad u Šidu Dejan Logarušić.

Ove poticajne mjere provodit će se, među ostalim, u cilju popravljanja demografske slike u Srbiji. Svakako da su, osim efikasne realizacije svih navedenih projekata, od velikog značaja stimulansi, ekonomska stabilnost i politička volja. Naravno da se ne može očekivati brzo rješenje problema koji postoji već čitav vijek. A prvi rezultati uvođenja poticajnih populacijskih mjera se, prema riječima ministrice Đukić-Dejanović, mogu očekivati tek za deset godina.

 

Natalitet u Hrvatskoj

 

Pad nataliteta predstavlja problem i u Hrvatskoj, napose kada je riječ o sve većem broju odlazaka mladih u inozemstvo, čiji broj po službenoj statistici iznosi oko 15.000. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2015. godine živjelo 4.203.604 stanovnika, od čega 2.028.640 muškaraca i 2.174.964 žena, a uočen je i trend kontinuiranog starenja stanovništva, čime se i stanovništvo Hrvatske svrstava među najstarije narode Europe. Iz UN-a upozoravaju da su negativni demografski trendovi razlog za uzbunu. Oni također upozoravaju zemlje koje su došle u takvu situaciju da, ukoliko ne budu provodili odgovarajuću, svakoj zemlji prilagođenu populacijsku politiku, ta brojka će i dalje padati. Početkom lipnja saborski zastupnici jednodušno su podržali Vladinu nakanu da se nakon devet godina povećaju porodiljne potpore. No, poručili su da za bolju demografsku sliku države treba daleko više – socijalna i radna sigurnost i jednaki uvjeti za svu djecu. Za provedbu Zakona o povećanju potpora, kako bi se one mogle isplaćivati već od 1. srpnja, osigurano je 156,6 miljuna kuna. Za iduću godinu 313 milijuna, a za 2019. 346,5 miljuna kuna. Prema riječima resorne ministrice demografije, obitelji i mladih Nade Murganić, ovo je jedna od najznačajnijih mjera u cilju demografske obnove u Hrvatskoj.