Ljeto je stiglo i donijelo sa sobom rekordno visoke temperature. Spas od vrućine mnogi traže u debeloj hladovini i hladnoj limunadi, a kao najveću pomoć u ovim tropskim danima većina koristi klima uređaje. O utjecaju klima uređaja na zdravlje i na što se sve treba obratiti pažnja prilikom njihove uporabe, razgovarali smo s mr. sc. med. Nadom Kosić Bibić, načelnicom Centra za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje u Subotici.
Aklimatizacija
»Najsigurniji način za korištenje klima uređaja, a da se pri tome ne ugrožava zdravlje, jeste podesiti temperaturu na pet do maksimum deset stupnjeva ispod one koja se nalazi u okruženju. Ne treba rashlađivati previše i spuštati temperaturu 15 ili više stupnjeva ispod ambijentalne temperature jer svaki izlazak iz te prostorije predstavlja šok za organizam i zahtijeva dodatnu aklimatizaciju«, kaže doktorica Kosić Bibić te objašnjava zašto uopće imamo potrebu za korištenjem klima uređaja: »Kada su ambijentalne temperature vrlo visoke i kada se približavaju našim tjelesnim temperaturama, organizam ima pojačanu potrebu prilagoditi se tim temperaturama, odnosno održati normalnu tjelesnu temperaturu kako ne bi došlo do pregrijavanja. Međutim, u ljetnom razdoblju temperature zraka budu vrlo visoke danima, te čovjek ima potrebu koristiti klima uređaje.
Na visoke temperature posebno su osjetljive starije osobe i djeca jer su, kako objašnjava sugovornica, njihovi kapaciteti adaptacije mnogo manji nego kod jedne zdrave odrasle osobe. U rizičnu skupinu spadaju i kronični bolesnici koji imaju problem s povišenim krvnim tlakom ili bilo kakvim drugim problemima sa srcem, krvim sudovima i proširenim venama. Osim toga što navedeni slučajevi teže podnose visoke temperature, Kosić Bibić kaže da bismo trebali posebno biti oprezni s korištenjem klima uređaja kako ne bi dodatno ugrozili zdravlje.
Mikroorganizmi
Kosić Bibić kaže da nije dobro boraviti puno u prostorijama koje su klimatizirane, te da, osim klima uređaja, treba koristiti i druge mehanizme za rashlađivanje.
»Prije podne ili u večernjim satima treba prirodnim putem proventilirati prostorije, a bitno je i dodatno ovlažiti prostor jer ga klime često pretjerano isuše. Mora se i dodatno unositi tekućina u organizam kako bismo pomogli i olakšali adaptaciju na visoku temperaturu, jer je jedan od mehanizama kako se organizam pokušava braniti od pregrijavanja znojenje, a preko znojenja se ne gubi samo tekućina već i brojni minerali«, navodi Kosić Bibić.
Ona savjetuje i da se ne spava s uključenim klima uređajem, već da se prostorija rashladi i isključi klima prije spavanja. Kosić Bibić također savjetuje da ukoliko se jedno vrijeme boravi u prostoriji koja je klimatizirana, prije no što izađe vani, potrebno je isključiti klimu i još kratko vrijeme ostati u toj prostoriji i tek onda izaći.
Kao još jednu opasnost po zdravlje u vezi s klima uređajima Kosić Bibić ističe njihovo nedovoljno čišćenje.
»Velika opasnost koja predstavlja zdravstveni rizik jeste skupljanje prašine i različitih vrsta mikroorganizama koji praktično borave u klima uređajima. Kada se nakon zime, odnosno razdoblja nekorištenja klima uređaji upale, a da prije toga nisu na odgovarajući način očišćeni, često izbacuju nataložene mikroorganizme koji mogu prouzrokovati pneumoniju ili neke druge bolesti«, kaže Kosić Bibić i savjetuje kako ne bi došlo do ovakvih situacija, da je potrebno čistiti klimu jednom ili dva puta godišnje, u ovisnosti o tome koji tip uređaja se koristi i koliko često.
