Po broju davatelja krvi Srbija se svrstava među srednje razvijene zemlje. Na 100 stanovnika Institut za transfuziju krvi Beograd prikupi 3,39 jedinica krvi. Ono što je pozitivno to je da posljednjih godina raste broj davanja i dobrovoljnih davatelja krvi. Dnevne potrebe u zemlji iznose oko 1.000 jedinica krvi, s tim što su u Beogradu potrebe ogromne i iznose čak od 350 do 400 jedinica. I pored većeg broja davatelja krvi proteklih godina, njihov prosječan broj u Srbiji iznosi 3,5 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika, što je i dalje manje od svjetskog prosjeka od 4,5 posto. 

Međutim, navedeni prosjek ovisi ne samo o odzivu ljudi nego i potrebama i složenosti operacija i medicinskih intervencija, a različit je od sredine do sredine. Brojnim aktivnostima, u duhu solidarnosti i humanosti, Crveni križ je u razdoblju od 8. do 15. svibnja obilježio Tjedan Crvenog križa, svjetski dan ove organizacije. Između ostalih aktivnosti, i u gradovima u Srijemu organizirane su brojne akcije dobrovoljnog davanja krvi i tom prigodom uručene su zahvalnice onima koji su više desetaka puta do sada pokazali svoju humanost na djelu. Istraživali smo koliko su Srijemci humani i jesu li spremni pomoći u situacijama kada njihova gesta može nekome spasiti život. Također, došli smo i do odgovora na pitanja zbog čega je zdravo dati krv, kao i kakav je čovjekov osjećaj u momentu kada učini dobro djelo.

 

 

Prevladavanje problema

 

A upravo sedam osnovnih principa čine suštinu Crvenog križa. Oni su usvojeni na 20. Međunarodnoj konvenciji u Ženevi 1965. godine i njih čine humanost, nepristranost, neutralnost, nezavisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. S obzirom na to da sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava. 

»Na teritoriju Općine Šid mi godišnje organiziramo 23 akcije dobrovoljnih davanja krvi. Od toga su 10 gradskih, namijenjene za Šid, dok su ostale namijenjene za sela. Već tri godine zaredom u veljači se organiziraju akcije i u prostorijama kompanije Victoria-oil, u organizaciji njihovog sindikata. Na akcijama je odziv uglavnom dobar i Šid ima preko 1.000 aktivnih davatelja krvi. Akcije su posjećene baš onoliko koliko i treba, posebno kada su im prethodili apeli u situacijama kada je hitno potrebna neka rjeđa krvna grupa. Tada se preko društvenih mreža, preko službene stranice Crvenog križa Šid pozivaju davatelji i u veoma kratkom roku uspijemo osigurati krv. Naši sugrađani su čak i više nego spremni pomoći. Neophodne jedinice krvi se zatim potrebnom brzinom distribuiraju onima kojima je ona u tom momentu najpotrebnija«, navodi tajnica Crvenog križa Šid Dušica Poletan. 

Praksa proteklih godina pokazuje, kada je u pitanju Centar za transfuziju krvi u Srijemskoj Mitrovici, da gotovo uvijek krv čeka pacijenta, a ne obrnuto: 

»Za vrijeme ljetnih mjeseci, u vrijeme godišnjih odmora i većeg broja prometnih nesreća, problem nedostatka krvi se uglavnom prevladava. To možemo zahvaliti dobroj organizaciji, a i naši građani redovno prate naše aktivnosti i pozive, vjeruju nam i uvijek se rado odazivaju«, kaže sugovornica.

 

Mladi, sve češći davatelji

 

Osim redovitih davatelja, čiji se broj proteklih godina povećao, sve veća zainteresiranost je i kod mladih ljudi: 

»To možemo zahvaliti prije svega predavanjima koje organiziramo u srednjim školama na temu dobrovoljnog davanja krvi, koja imaju cilj motivirati učenika da postanu dobrovoljni davatelji. Neposredno poslije predavanja, učenici imaju priliku doći u prostorije Crvenog križa i pokazati humanost na djelu. Osim toga, davanje dragocjene tekućine ima i druge pozitivne strane: prije davanja krvi, davateljima se pruža prilika da prekontroliraju svoje zdravlje, provjere svoj hemoglobin, izmjere tlak, kao i ostale parametre. Uvjet je da samo zdrava osoba može biti dobrovoljni davatelj. Nikako oni koji u danom momentu primaju određenu terapiju, cjepiva, injekcije ili boluju od anemije i drugih nasljednih bolesti krvi«, objašnjava Dušica Poletan.

O tome je li u današnje vrijeme teško motivirati građane da postanu dio obitelji dobrovoljnih davatelja krvi, ona kaže: 

»U suštini nije teško. Ja sam posebno ponosna na naše sugrađane, napose u onim akcijama kada je potrebo hitno da se da krv. Tada se vrlo lako organiziramo kako bismo odradili svoju humanitarnu misiju.« 

Ilija Stojaković iz Šida do sada je 30 puta dao krv: 

»U Crvenom križu sam služio civilni vojni rok. S obzirom na to da su mi i otac i brat doborovoljni davatelji, bilo je logično da i ja  nastavim to raditi. I nakon služenja vojnog roka nastavio sam se odazivati svim akcijama. Motiv je bio uvijek isti: želja da pomognem drugome. Sretan sam i zadovoljan što mogu pomoći nekome i samim tim učiniti dobro djelo. Drugo što mene motivira je to što je na akcijama uvijek  dobra atmosfera, pozitivna energija koja nam u današnje vrijeme mnogo nedostaje. I pored toga što broj davatelja raste, mislim da uvijek može više. Smatram da treba još više poticati ljude i dovoditi i druge da to čine. Nije samo važno da jedan čovjek dođe i da krv, nego i da dovede određeni broj drugih ljudi, svojih poznanika, rođaka, koji će dalje širiti tu pozitivnu energiju u smislu pomoći u davanju krvi.«

A osim nemjerljivog osjećaja da ste nekome svojim humanim činom spasili život i da se zbog toga osjećate psihički dobro, medicinski stručnjaci ističu da se davanjem krvi smanjuje rizik od raka i od hemokromatoze, oštećenja jetre i pankreasa. Osim toga, prirodno se stimulira proizvodnja novih krvnih ćelija, što sve govori u prilog tome da darivanjem krvi živimo zdravije i sretnije.