Jednoga ljetnog predvečerja, kada su klupe pred kućama u tihim ulicama ostale prazne, kada je na štriku ostalo samo nepokupljeno rublje, kada su svi otišli i kada se Historija završila, Historija mnogih ljubavi, ratova, bola. Kada je posljednji vlak, iz Dijona preko Sežane… stao u Panoniji. Čovjek, mogao je krenuti bilo gdje. I tada tango. Kretnje poprimaju formu, strukturu, dostojanstvo, strast, ples, ritam, ljubav, ponovo, sve se boji mekim, mirnim panonskim bojama.

 

Na posebnoj listi

 

Teško se čovjek odluči posvetiti isključivo slušanju glazbe koja traje pola sata ili sat vremena. No, album World After History Borisa Kovača je zasigurno ušao na moju listu onih dobrih utjecaja koji uvijek »pale«. 

Tako su gornje riječi prvi i upečatljivi odjek ushićenja nakon slušanja albuma World After History Borisa Kovača i La Campanelle koji ima podnaslov »Panonsko mediteransko kružno putovanje« (A Pannonian-Mediterranean Round-Trip). Boris Kovač je glazbenik i umjetnik iz Bukovca kod Novog Sada. Njegova se glazba obično svrstava u world music. Iako slabo poznat domaćoj javnosti, njegovo ime je jedno od nekoliko imena s Balkana koji su u Zapadnoj Europi i Americi vrlo prepoznatljivi. Rođen 1955. godine, Boris Kovač se školovao u Novom Sadu i Beogradu. Od 1991. do 1996. živi i radi u Italiji, Sloveniji, Austriji, a nakon toga se vraća u Bukovac. Bio je vođa glazbenih sastava Ritual Nova ensemble, LaDaABa orchestra, La Campanella orchestra. Na početku karijere Kovač se bavi tape-music projektima, te izdaje album napravljen od kombinacije semplova različitih folklornih motiva. Eksperimentira sa sastavima koji sadrže akustične instrumente poput klarineta, saksofona, harmonike, udaraljki. 

 

Finoća i mjera 

 

Ono što očarava i slušatelja čini zarobljenikom njegove glazbe je prefinjeni osjećaj za boje i uloge u orkestru, mjera koja orkestra-ciju čini finom igrom komplementarnosti ritmova, zvučnog dojma, boja i glazbenog govora. Slušatelja u svoj svijet uvodi bez imalo agresivnosti, a nakon meditativnih zvučnih tokova, obično slijedi veseli, nekad pomalo i raskalašni tango. Mnoge glazbene boje Vojvodine tanano se čuju u njegovoj glazbi. Album koji sam odabrala za ovu preporuku samo je jedan od mnoštva njegovih radova koji se mogu vidjeti i kupiti na njegovoj mrežnoj stranici www.boriskovac.net. Od mnoštva Kovačevih nagrada možemo izdvojiti onu za najbolju kazališnu glazbu 2007. godine, nagradu za najbolju glazbu filmskog festivala Cinema city 2008. i 2011., nagradu FIPRESCI za najbolju filmsku glazbu u Srbiji 2011. Osim toga, 2006. godine je Kovačev album The Last Balkan Tango, uvršten u listu 50 esencijalnih albuma »rhythms of the world« svih vremena, a vijest o ovome je objavljena u britanskom časopisu Songlines. 

 

Dom, put, postojanje

 

Skladatelj, instrumentalist i multimedijalni umjetnik, Boris Kovač ističe tri bitne faze u svom kreativnom razvoju, to su Dom, Put, Postojanje. One odgovaraju određenim životnim razdobljima te ih to smješta na linearni vremenski tijek. S druge strane, one se često prepliću, traju istodobno, a njihov međuodnos podgrijava lavu u grotlu vulkana tog osobenog kreativnog putovanja. La Campanella Orchestra čine Vukašin Mišković koji svira akustične i električne gitare, Miloš Matić, kontrabas, na udaraljkama István Csík, Goran Penić, harmonika i Boris Kovač, saksofoni i glas. Na albumu World After History sudjelovao je i gudački kvartet TAJJ koji čine Aleksandra Krčmar, prva violina, Jovanka Mazalica, druga violina, Jelena Filipović, viole i Timea Kalmar, violončelo. 

 

CD i video

 

Ovdje skrećem pozornost slušateljima ovog albuma na to da je compact disc objavila izdavačka kuća Piranha Records u Berlinu 2005. godine. Međutim, video uradak istog naziva World After History je slikovna nadopuna glazbi i nešto što donosi potpuni užitak. Naime, ovo »sentimentalno putovanje svijetom nakon povijesti«, kao autor filma potpisuje Boris Kovač. Maestralno odabrane lokacije i pejzaži snimanja, precizna montaža, čine ovaj film savršenim umjetničkim djelom. U njemu su iskorišteni i live snimci s koncerata u Sinagogi u Novom Sadu i Sava centru u Beogradu, režija je djelo Borisa Kovača i Miloša Pušića, a plesni par čine Anastasia Ferer i Luigi Zola. Nazivi instrumentalnih numera već opisuju vrstu pu-tovanja koja nas na ovom »tripu« čekaju. Danza Transilvanica, Lim-ping Waltz, Damar of Istanbul, Dukeland in your heart. Ovu preporuku završavamo iskrenim riječima iz numere To entertain you. 

We would like to entertain you

We are here that you have fun

We would like to make you happy

For the moment for tonight

At the end of comedy

At the end of tragedy

At the end of misery

At the end of history…