Studijski posjet Subotici 

knjižničara iz Hrvatske

 

Gradska knjižnica Subotica bila je u subotu, 3. lipnja, domaćin jednodnevnog stručnog studijskog putovanja članova Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Toga dana pedeset knjižničara posjetilo je odjele subotičke knjižnice, upoznalo se s načinom rada i ustrojstvom ove značajne ustanove kulture u Subotici. Boravili su i u knjižnici subotičkog Franjevačkog samostana koja je u okviru znanstvenostručne prakse i zajedničkog projekta s Odjelom za kulturologiju osječkoga Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera usustavljena i dijelom digitalizirana. Posjetili su i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Gradski muzej, Gradsku kuću te pogledali panoramu grada s vidikovca. Druženje su završili u Tavankutu. 

Zadovoljni studijskim posjetom Subotici dogovoreni su i mogući vidovi buduće suradnje.

B. I.

 

Bez novih 

srednjoškolskih profila

 

Na radnom sastanku u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja prošloga tjedna se razgovaralo o mogućnosti davanja suglasnosti na otvaranje dodatnih profila na jezicima nacionalnih manjina u srednjim školama te da predmet maternji jezik s elementima nacionalne kulture bude ponuđen u svim školama. Sastanku je prisustvovao ministar Mladen Šarčević i državna tajnica Annamária Vicsek te predstavnici nacionalnih manjina. Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća sastanku je prisustvovao predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić koji kaže da na pitanje otvaranja novih srednjoškolskih profila na hrvatskome jeziku nije naišao na razumijevanje, a da je prijedlog da se predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture ponudi u svim školama, usvojen. 

Zbog stajališta Ministarstva da koliko učenika završi osmi razred na nekom od jezika nacionalne manjine, toliko mjesta se istoj manjini osigurava i u srednjim školama, odjel na hrvatskom jeziku u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici neće biti otvoren niti naredne školske godine. Sarić Lukendić kaže da je to suprotno aktivnosti 6.13 »Akcijskog plana za osnivanja prava nacionalnih manjina« koji eksplicitno predviđa afirmativne mjere prilikom odobravanja profila grupa i odjeljenja na jezicima nacionalnih manjina i dodaje da ovdje nema riječi o afirmativnim mjerama. 

»Imamo neuravnoteženu spolnu strukturu jer osim gimnazije, koju više ili manje upisuje podjednak broj i dječaka i djevojčica, Politehničku školu, što je drugi obrazovni profil koji imamo u srednjim školama, većinom upisuju dječaci«, upozorio je Sarić Lukendić. »Želimo da i učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom imaju mogućnost birati između atraktivnih srednjoškolskih profila, kao što to pravo imaju učenici koji pohađaju nastavu na srpskom ili mađarskom jeziku«, dodao je on.

S problemom neodobravanja profila u srednjoj školi na materinskom jeziku suočile su se i druge nacionalne manjine. Mađarskoj zajednici je ukinuto sedam postojećih profila, a slovačkoj zajednici je, kao i hrvatskoj, ukinut prijedlog za otvaranje dodatnog profila. 

U vezi s odobravanjem prijedloga da se predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture ponudi u svim školama, Sarić Lukendić je rekao da je to veoma značajno za hrvatsku zajednicu jer je ona teritorijalno veoma razuđena i da će se na ovaj način dobiti povratna informacija zainteresiranosti učenika za hrvatski jezik i u onim školama gdje do sada nije bilo nastave na istome. 

»Od sljedeće, 2017./18. školske godine na anketnom listiću učenika 5. razreda naći će se 14 jezika s elementima nacionalne kulture od kojih mogu odabrati jedan ili ne moraju«, pojašnjava Sarić Lukendić. 

J. D. B.

 

Obavijest o upisu u Biskupijsku gimnaziju Paulinum

   

Biskupijska klasična gimnazija i sjemenište (kolegij) Paulinum obavještava zainteresirane učenike o upisu u školu. 

Gimnazija Paulinum je ustanovljena od Subotičke biskupije i ima međunarodno priznanje, jednako svim ostalim školama. Gimnazija priprema učenike prvenstveno za teološke i filozofske studije, te za klasične jezike i za povijest, ali učenici mogu upisati i druge fakultete. Posebnost ove škole je da ne samo poučava nego i odgaja, prije svega na kršćanske vrijednosti. 

Za upis u gimnaziju Paulinum potrebni su isti dokumenti kao i za svaku drugu gimnaziju, odnosno srednju školu.

Prvi rok upisa traje iza male mature do sredine srpnja. Više informacija možete dobiti na adresi:

Biskupijska klasična gimnazija Paulinum

24000 Subotica, Trg. Sv. Terezije 2

Tel/fax: 024/555-340

Email: paulinum@tippnet.rs

www.paulinum.edu.rs

 

Javni natječaj za organiziranje provedbe javnih radova

 

Nacionalna služba za zapošljavanje i Grad Subotica raspisuju Javni natječaj za organiziranje provedbe javnih radova na kojima se angažiraju nezaposlene osobe u 2017. godini.

Program javnih radova namijenjen je radnom angažiranju prvenstveno teže zaposlivih nezaposlenih osoba i nezaposlenih u stanju socijalne potrebe, radi očuvanja i unaprjeđenja radnih sposobnosti nezaposlenih, kao i radi ostvarivanja određenog društvenog interesa. Javni rad provodi poslodavac-izvođač javnog rada, kojega određuje Nacionalna služba za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Nacionalna služba) temeljem javnog natječaja, uz prethodno pribavljeno mišljenje Lokalnog vijeća za zapošljavanje grada Subotice. Poslodavac-izvođač javnog rada može organizirati provedbu javnih radova samo ukoliko u ukupnom broju nezaposlenih osoba uključenih u program javnih radova ima najmanje 70% nezaposlenih osoba po pojedinačnoj prijavi, koje pripadaju sljedećim kategorijama: radno sposobni korisnici novčane socijalne potpore, Romi, osobe bez kvalifikacija/s niskim kvalifikacijama, viškovi zaposlenih, mladi do 30 godina starosti sa statusom djece palih boraca, mladi do 30 godina starosti koji su imali/imaju status djece bez roditeljske skrbi, žrtve trgovine ljudima i žrtve obiteljskoga nasilja. 

Javni radovi se mogu provoditi u područjima: socijalnih i humanitarnih djelatnosti, održavanja i obnavljanja javne infrastrukture, održavanja i zaštite okoliša i prirode.

Informacije o javnom natječaju mogu se dobiti u Nacionalnoj službi za zapošljavanje – Područni ured Subotica, preko Pozivnog centra Nacionalne službe, telefon: 0800-300-301 ili na internetskoj stranici www.nsz.gov.rs. Javni natječaj je otvoren od dana objavljivanja na internetskoj stranici Nacionalne službe za zapošljavanje: www.nsz.gov.rs i grada Subotice: www.subotica.rs, a posljednji rok za prijam prijava za sudjelovanje na javnom natječaju je 12. lipnja 2017. godine.  

 

Želimo popravljati odnose 

s Hrvatskom

 

Nakon pobjede na izborima Aleksandar Vučić je prošle srijede na svečanoj sjednici u Skupštini Srbije položio prisegu i preuzeo dužnost predsjednika države. 

»Zaklinjem se da ću sve svoje snage posvetiti očuvanju suverenosti i cjeline teritorija Republike Srbije, uključujući i Kosovo i Metohiju kao njen sastavni dio, kao i ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, poštovanju i obrani Ustava i zakona, očuvanju mira i blagostanja svih građana Republike Srbije i da ću savjesno i odgovorno ispunjavati sve svoje dužnosti«, kazao je u prisegi novi predsjednik države.

U svojem govoru Aleksandar Vučić se, među ostalim, osvrnuo i na pitanje stabilnosti i suradnje u regiji. S tim u vezi, istaknuo je kako vjeruje da je čitava regija »jedan veliki sistem spojenih sudova i sudbina, i da nama u Srbiji ne može biti dobro ukoliko bilo kome oko nas bude loše.«

»Srbija je ozbiljna, jaka država, koja se može obraniti, koja je posvećena svojoj slobodi i svojoj sigurnosti i koja upravo zato uvijek može i hoće svakome pružiti ruku, bez straha što će se toj ruci dogoditi. Da, želimo popravljati odnose s Hrvatskom, hoćemo dalje unaprjeđivati suradnju i s Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Crnom Gorom, Makedonijom, ali i s Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom«, kazao je Vučić uz poruku: »Dosta smo se sahranjivali po Balkanu, vrijeme je da se rađamo.«

Vučić je naveo i kako ne treba biti sumnje u europski put kojem smo se posvetili. 

»I to nije fraza ili usputna obvezna rečenica koju su svi političari na Balkanu naučili. Želimo graditi demokratsko društvo i baš taj i takav tip društva jeste osnovni razlog našeg upornog i istrajnog opstajanja na europskom putu. Nastavit ćemo taj put ne moleći nikoga ni za što, ali čvrsto vjerujući u sebe i reforme koje možemo i moramo uraditi.«

Glede Kosova kazao je kako hoće otvoriti unutarnji dijalog »uz sve naše razlike, bez predrasuda, a poštujući Ustav naše zemlje.« 

»Moramo biti otvoreni, osloboditi se mitskog pristupa, ali i olakog davanja onoga na što imamo svako pravo. Naš unutarnji dijalog po tom pitanju možda je i važniji od onog kojeg trebamo voditi s Albancima«.

D. B. P.