Predstavnici hrvatske manjine tijekom razgovora predložili su da država izdvaja veća sredstva za manjinske medije, te da treba u značajno većoj mjeri uvažavati stajališta nacionalnih vijeća kod odlučivanja o natječajima za manjinske medije i promijeniti stanje koje se može opisati gotovo kao ignoriranje. Predstavnici HNV-a i NIU Hrvatska riječ tražili su više izdvajanja za namjene informiranja te da novcem budu pokriveni troškovi projektnih aktivnosti tijekom cijele godine, a ne samo osam ili deset mjeseci.

Jedna od novina je da se nakon istraživanja Ministarstva došlo do zaključka kako treba zajamčiti stanoviti minimum novca koji bi lokalne samouprave trebale izdvajati za projektno sufinanciranje medija. Taj bi minimum trebao iznositi jedan posto od lokalnog proračuna. 

»Ovo se odnosi na sve medije, ali posebno moramo imati u vidu one višejezične koji su privatizacijom ostali bez ogromnog dijela novca koji su lokalne samouprave ulagale dok su bile vlasnici tih medija. Za očekivati je da se to lokalnoj samoupravi neće dopasti«, kaže Brajović i podsjeća da je Radio Subotica prije privatizacije dobivala iz proračuna oko 48 milijuna dinara, na što se dodavala suma za ostale lokalne medije. »Rekao bih da je i više od 60 milijuna dinara ulagano u medije u Subotici. Mi kažemo – u redu, pošto je država u krizi neka bude i manje, ali moramo odrediti neki nivo ispod kojega ne bi trebalo ići. To je dobro i za lokalne medije i za lokalnu zajednicu«. 

Predstavnik Ministarstva ukazao je kako ne moramo čekati izradu nove medijske strategije kako bismo popravili ono što je loše u postojećem javnom informiranju, a što se temelji na prethodnoj strategiji. 

»Htjeli smo projektno financiranje medija i uveli smo ga. Ali nismo lokalne samouprave obvezali rokovima, nismo propisali kaznene odredbe ako se natječaji ne raspišu, niti rokove kada se natječaji trebaju raspisati. U Beogradu se dogodilo da se raspiše natječaj za tekuću godinu u prosincu. To je obesmišljavanje. Za popravljanje toga nije nam potrebna nikakva nova strategija nego samo zdrav razum i malo vremena da se postojeća pravila primijene«. 

Brajović dodaje kako je Ministarstvo kulture odlučilo ubrzati postupak i da će mediji dobiti novac 3 ili 4 mjeseca ranije nego do sada. 

»Ministarstvo će u studenom, a pokrajinsko resorno tajništvo u prosincu raspisati natječaje za 2018. godinu kako bi cijela procedura bila završena početkom 2018. godine i mediji tada dobili novac. Tako bismo osigurali kontinuitet rada medija. No, to ne treba biti volja nekoga u Ministarstvu već biti sustavno i obveza«.  

Kada je riječ o financiranju medija čiji su osnivači nacionalna vijeća, za sada je postojeći sustav financiranja korektan i dobar, naslijeđen i zadržan, kaže Brajović. Potrebno je osigurati opstanak ovih medija koji se sada financiraju kao da su u statusu javnih medijskih ustanova, poput, primjerice, Hrvatske riječi. Ali model se mora mijenjati, kaže Brajović i izražava uvjerenje da će se pronaći model sličan ovom sadašnjem kako bi se financiranje medijskih sadržaja osiguralo i iz proračuna ali da ono bude potpomognuto iz upravo ponovno aktiviranog fonda za nacionalne manjine, te dodaje kako se svakako moraju štititi i dosegnuti standardi. 

Tvrdnje da je novi medijski zakon već sačinjen Brajović je nazvao glasinama: 

»Za mene je to spin. Imamo samo krovni zakon o informiranju i medijima iz listopada 2014. godine koji sada želimo popraviti, imamo zakon o elektroničkim medijima koji također dijelom treba mijenjati. Tu je i zakon o javnim servisima, koji bi mogao biti promijenjen ukoliko bude prijeke potrebe. Prije svega toga nastat će Strategija za razvitak sustava javnog informiranja od 2017. do 2022. godine«.

Kako bi se počelo na radu Strategije potrebno je formirati radnu skupinu, što još nije učinjeno. Čeka se prijedlog za člana iz redova Medijske koalicije. 

»U toj radnoj skupini trebao bi biti i ekspert za pitanja manjinskih medija. To ranije nismo imali i sada bismo htjeli i jednog takvog čovjeka«, kaže  Brajović.