Zbog zaštite od terorizma, od 7. travnja na granicama Europske unije počela su se primjenjivati  nova schengenska pravila kontrole putnika. Osim građana »trećih zemalja«, na granici su se detaljno provjeravali građani Europske unije. Dokumenti su se provjeravali u schengenskom sustavu informacija, Interpolovoj bazi podataka ukradenih i izgubljenih putnih dokumenata, te državnoj bazi podataka za ukradene, zloupotrijebljene, izgubljene i oštećene putne dokumente. 

Nova schengenska pravila i detaljnije provjere svih putnika izazvali su velike gužve na većini graničnih prijelaza. Samo dva dana kasnije nakon njihovog uvođenja, zbog velikih gužvi, Hrvatska je na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom stavila izvan snage nova pravila. Usprkos primjeni svih raspoloživih ljudskih i tehničkih kapaciteta granične policije Hrvatske, nisu se uspjele ublažiti gužve. Aktivirane su ciljane kontrole državljana europskog gospodarskog prostora i Švicarske. 

 

Bezbolnija opcija

 

Zastupnica u Europskom parlamentu Tanja Fajon prilikom rasprave o novim pravilima Schengena upozoravala je na proporcionalnost ovakvih mjera i zagovarala da se putne isprave dodatno provjeravaju samo na temelju procjene rizika: 

»Mislim da izazivanje kaosa na granicama neće učiniti nikoga sigurnijim, jer je novi način kontrole praktično neprimjenjiv. Nažalost, zastupnici iz zemalja članica, poput Njemačke i Francuske, nisu imali razumijevanja za naše prijedloge«, kazala je ona. 

Prema riječima zastupnika Europske narodne partije Franca Bogoviča bilo je neminovno da se nakon posljednjih terorističkih napada nešto poduzme. Postojale su dvije opcije: da se ponovno uspostave međunarodne granice unutar Schengena, što bi nanijelo ekonomsku štetu državama članicama, ili da pojačaju kontrolu na schengenskim granicama. Odluka za drugu opciju bila je neminovna kako bi unutarnje zajedničko tržište moglo nesmetano funkcionirati. Razumijevanje postoji za građane koji trpe zbog veće administrativne procedure prilikom prelaska granice, ali bi prema njegovim riječima ponovno uvođenje državnih granica bilo bolnije.

 

Stroža pravila

 

Do prije uvođenja novih pravila Schengena, bilo je dovoljno da službenici granične policije obave osnovnu kontrolu putnika, provjerom putnih dokumenata. Uvođenjem novih pravila službenici granične policije Hrvatske provodili su sistematsku provjeru svih putnika kroz Interpolovu i nacionalnu bazu podataka. Državljani »trećih zemalja« za ulazak u Hrvatsku moraju imati urednu putnu ispravu koja im omogućuje prelazak granice, a koja mora biti važeća barem tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s podučja države članice. Osim toga, putnici moraju opravdati svrhu i uvjete namjeravanog boravka, a potrebno je i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, kako tijekom trajanja namjeravanog boravka, tako i za povratak u njihovu matičnu državu, ili tranzit do treće zemlje. U dostupnim bazama podataka za putnicima ne smije biti izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska i ne smiju predstavljati prijetnju za javni poredak, međunarodnu sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose neke od država članica EU. Novi propisi predviđaju i kontrolu prilikom izlaska iz Europske unije, a važe za sve članice schengenskog prostora, odnosno većinu članica EU.

 

Ukidanje kontrola do studenog

 

Zemlje koje su uvele pogranične kontrole u zoni Schengena zbog migrantske krize: Njemačka, Austrija, Danska i Norveška trebaju te kontrole ukinuti do studenog. To je početkom svibnja saopćila Europska komisija, samo nekoliko sati nakon što je Švedska saopćila da će ukinuti kontrole osobnih dokumenata na svojoj granici. Zemlje članice EU će umjesto toga pojačati policijske kontrole na cijelom teritoriju bloka, napose u blizini unutarnjih granica. Također, švedska vlada je precizirala da se ukidanje kontrola treba nadomjestiti jačanjem pograničnih kontrola, kojom će se obuhvatiti stalni nadzor kamerama i skeniranje vozila koja prelaze granicu. Iako je prema riječima komesara EU za migracije Dimitrisa Avramopulosa »jedno od najvećih dostignuća europskog projekta i da se sve mora učiniti da se Schengen zona zaštiti«, preporučeno je posljednje produženje u trajanju od 6 mjeseci.

 

Trpe nedužni

 

Kako Hrvatska još nije u schengenskoj zoni, stroga pravila posebno su osjetili hrvatski građani koji su prelazili slovensku, mađarsku ili pak talijansku granicu. Zbog višesatnih zastoja koje je njena primjena izazvala, aktivirane su ciljane kontrole putnika. Čekanja na graničnim prijelazima su sada ponovno normalizirana. Jesu li strože kontrole nužne, svoja mišljenja iznijeli su nam neki od vozača iz Šida koji svakodnevno prelaze državnu granicu: 

»Ja izbjegavam gužve i uvijek biram vrijeme i datume kada ću ići na put. Najčešće putujem navečer kada nema gužvi. Ne vjerujem da se pojačanim kontrolama mogu smanjiti rizici od terorizma. Samo se na takav način širi nezadovoljstvo i nervoza kod ljudi, a špediterska poduzeća trpe veliki gubitak zbog toga«, kaže Dražen Radmilović iz Šida. 

Sličnog mišljenja je i Jovan Savković, taksist iz Šida: 

»Mislim da bi trebale postojati rigoroznije kontrole, ali bez nekog dužeg zadržavanja. Često putuju stariji ljudi i bolesni, kojima je veoma naporno dugo čekati. Smatram da svaki carinik treba da ocijeni koje vozilo treba duže zadržati radi kontrole.«