Prodavaonica cipela Banjo shoes koja se već gotovo 15 godina nalazi u Ulici Matka Vukovića, kod Simpa, uvijek je bila poznata po ponudi kvalitetne obuće. U Subotici posluje već 20 godina, u međuvremenu je imala prodavaonice i u drugim gradovima, a prije 20 godina je započela suživot s građanima Subotice u nekadašnjoj robnoj kući Centar. Nastojeći se prilagoditi mogućnostima građana, Banjo shoes je uz ponudu muške i ženske obuće asortiman odnedavno proširio muškim i ženskim kvalitetnim odjevnim predmetima. Odjeća se uvozi uglavnom iz Italije i Turske, a nabavlja se i od domaćih proizvođača, firmi Escape i Exterra. Cijene odjevnih predmeta se kreću od tisuću do nekoliko tisuća dinara, a široki spektar ženske garderobe od prirodnih materijala obuhvaća maturske haljine, hlače, sakoe, tunike, haljine, majice, casual varijante.
Takvi ste kakve su vam cipele
»Što se tiče muške obuće, Banjo dugo godina surađuje sa stalnim dobavljačima. To su nekoliko domaćih firmi, kao i one koje uvoze iz inozemstva. Jedna od domaćih kvalitetnih proizvođača je firma Labrador, također i Enrico Panama Nuovo. Roba koja se nabavlja iz uvoza je podrijetlom iz Brazila i Indije. Važno je napomenuti da je sva muška obuća u radnji kožna, a mušterije koje kupuju kod nas su navikle da im cipele traju barem nekoliko godina«, ističe Goran Banjanin.
Cijene ovih cipela su prilagođene džepu sugrađana, te se kvalitetne muške cipele mogu kupiti za oko 50 eura, to jest za 5.900 dinara. Takve cipele su izvana i iznutra kožne i za njih firma daje garanciju najmanje godinu dana. Labrador cipele su skuplje, staju oko 10 tisuća dinara, manje ih ima u ponudi, a puno manje i prolaze na tržištu. Osim Labrador proizvodnje, većina muških cipela se u prodavaonici Banjo shoes može kupiti po cijeni od 4 do 6 tisuća dinara.
»Banjo shoes je dugi niz godina imao vrhunske ženske kožne cipele poznatih brendova, međutim cijene su bile previsoke u odnosu na mogućnosti. Trenutno je zbog toga ponuda ženske obuće nešto manja, jer je firma u pregovorima s eminentnim domaćim dobavljačima. Ovim se nastoji ženskom dijelu populacije ponuditi kvalitetna kožna obuća, ali po istim cjenovnim kategorijama kao što je i muška. Nadamo se da će dogovor biti postignut te će se i asortiman ženske obuće proširiti«, kaže Banjanin.
Na policama i u izlozima radnje sada se nalazi puno ženske obuće od velura. To su meke, udobne i kvalitetne cipele koje pritom petom osiguravaju i stabilnost noge. Osim toga, kupcima je na raspolaganju i mali dio ženske obuće od umjetne kože.
Glancanje ili brzi sjaj?
»Hoće li koža biti brušena ili glatka ovisi o završnom načinu izrade, a sve se to održava na isti način. Kožne cipele, ali i jakne, torbe od nuboka, ili velura, od takozvane brušene kože, najbolje je namazati kremom, i potom izglancati četkom«, preporuča Goran Banjanin. »Najbolja krema za cipele je imalin, ali se mogu koristiti i kreme za ruke, može to biti humel krema ili obična krema za ruke, nivea ili solea. One hrane kožu i produžavaju joj vijek trajanja. Oni koji su bili u vojsci, sjećaju se sjajno izglancane obuće, što se postizalo jednostavnim trikom: nanijeti sloj kreme i četkom glancati do sjaja. Cipelama od ovih finih materijala, velura, nuboka, glatke prirodne kože ništa se neće dogoditi niti na kiši. Ukoliko se dogodi da cipele pokisnu, treba ih pustiti da se prirodno osuše, nanijeti kremu i iščetkati. Također, postoji i sapun za nubok koji može izvući čak i neke fleke na obući. Nasuprot tradicionalnim kremama, pokazalo se da svi impregnatori koji daju sjaj više štete kožnim cipelama nego što ih održavaju. Impregnator koji se stavlja zbog trenutnog sjaja zatvara pore, koža ne može disati i brže propada, te je i to još jedan danak brzini življenja. Nekada se obuća dijelila na elegantnu i sportsku, a danas sve više mušterija traži sve te karakteristike objedinjene u jednim cipelama. Ne zalazeći u modne trendove, sportsko elegantne cipele se nose, primjerice, na maturalnoj zabavi, a za razliku od nekadašnjih svečanih cipela koje su se čuvale i oblačile za svečane prilike, ove pristaju i uz traperice u svakodnevnim varijantama«, zaključuje Banjanin.