Josip Stipić je direktor i jedan od osnivača Centra za agrarne inicijtive koji djeluje u Novom Sadu više od godinu dana. Centar se bavi strateškim pitanjima razvoja poljoprivrede, a inicijative su na razvoju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i malih i srednjih poduzeća.
Zašto je jedna od najjačih intencija na kojoj Centar radi jačanje položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i donošenje zakona o njima?
Smatramo da su obiteljska gospodarstva temelj razvoja strategije naše poljoprivrede, da imaju veliku ulogu i važnost na očuvanju demografske strukture zemlje i na osiguranju prehrambene neovisnosti. Nažalost, pored svih naših kapaciteta, postajemo prehrambeno zavisna zemlja. Ako jačamo OPG i kroz zakonske oblike ih definiramo, onda ćemo jačati i međugeneracijsku suradnju, a to je značajno jer ona doprinosi razvoju i socijalnoj stabilnosti zemlje. Pokušavamo OPG dovesti u poziciju proizvođačke organizacije i omogućiti im izravnu prodaju, te mnogo bolju poziciju u suradnji s velikim sistemima, da imaju dobru suradnju s financijskim institucijama u državi, da imaju bolju poziciju za pregovaranje s bankama i dobivanje odgovarajućih kredita. Problem je što mala poduzeća i OPG ne posjeduju dovoljne administrativne kapacitete da bi mogli stupiti u pozicionirano pregovaranje s institucijama sistema i uopće s financijerima. Veliki proizvođači bi im trebali pomoći da preko njih nađu tržište i plasiraju robu. Imamo danas preko 600.000 registriranih OPG-a računajući i registrirane pravne osobe i to su jako značajni pokazatelji. Ako uzmete u obzir da poljoprivreda i prehrambena industrija u stvaranju BDP-a u zemlji sudjeluje s oko 17 posto i ako se doda doprinos poljoprivrede ostalim sektorima privrede, onda poljoprivredna proizvodnja u BDP-a sudjeluje s 40 posto.
Koje inicijative ste provodili u području financiranja proizvodnje?
Zadovoljni smo kako su naše inicijative u području financiranja poljoprivredne proizvodnje našle mjesto u nekim inicijativama, rješenjima i prijedlozima koje daje Ministarstvo poljoprivrede.
Stavili smo akcent da poslovne komercijalne banke moraju za OPG i mala i srednja poduzeća iznaći nove modele financiranja vezano za financiranje trajnih obrtih sredstava. Banke bi trebale imati više sluha kad je riječ o poljoprivredi. Za razliku od komercijalnih kredita, ovo kreditiranje bi trebalo biti zasnovano na stimulativnom financiranju, pod daleko povoljnijim uvjetima, uz određene poticaje za poljoprivredu i koordinaciju s europskim fondovima. Poljoprivredne kredite bi trebalo davati najmanje od 36 do 48 mjeseci i oni ne bi trebali biti vezani hipotekom već za obrtna sredstva koja sudjeluju u proizvodnji. Time bi se osigurao jedan viši stupanj udruženog financiranja za poticaj OPG-a, malih i srednjih poduzeća. Moram reći da su neke banke već počele razmišljati da sredstva poljoprivrednicima daju na duži rok.
Centar je uputio stručnoj javnosti, poduzetnicima pa i Ministarstvu poljoprivrede prijedloge kako inkorporirati domaću proizvodnju i inofirme. Koji su prijedlozi i zašto je to bitno?
Da, mi pokušavamo sačuvati suverenitet domaće proizvodnje u poljoprivredi, jer smo umnogome zavisni od inofirmi, a istovremeno smo i za nova tehnološka dostignuća. Želimo unaprijediti menadžment malih poduzeća i OPG-a u smislu da se poveća obrt kapitala u njihovom poslovanju. To planiramo tako što inzistiramo na mjerama međupovezivanja, međusobnog udruživanja i unaprjeđenja zadružnog udruživanja. Na primjer, naša vrijednost proizvodnje po hektaru na godišnjoj razini je u granicama do 1.000 eura, između ostalog i zato što je obrt kapitala spor. U razvijenijim europskim zemljama vrijednost godišnje proizvodnje je između 14.000 (Austrija) pa do 175.000 eura (Nizozemska), jer imaju visoki obrt kapitala.
