Na nedavno završenom natječaju Ministarstva kulture i informiranja, koji je raspisan 9. siječnja, ustanove kulture u Srijemu za svoje projekte dobile su oko tri milijuna dinara, što iznosi svega jedan postotak od ukupno opredijeljenih sredstava. Koliko su predstavnici ustanova kulture u Srijemu zadovoljni, diskutabilno je govoriti, ali je očito da su pojedini nezadovoljni; neki što nisu dobili novac, a neki što su dobili manje od očekivanog iznosa. Na temelju rezultata natječaja Muzej Srema je dobio sredstva samo za jedan projekt, i to za projekt »Istraživanje i dokumentiranje običaja vertep na području Srijema« u iznosu od 500.000 dinara. Zavičajni muzej u Rumi od traženih sredstava dobio je sredstva za projekt digitalizacije za nabavu skenera, računala i kvalitetnog foto-aparata 525.000 dinara, kao i za opremanje depoa, 622.000 dinara. Na natječaju za sredstva iz oblasti suvremenog stvaralaštva u oblasti kulturnih djelatnosti nacionalnih manjina u Srbiji, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Rume dobilo je sredstva u visini od 120.000 dinara za projekt cjelovečernjeg koncerta Velikog tamburaškog orkestra u povodu obilježavanja Dana društva. U oblasti za sufinanciranje ili financiranje projekata u oblasti filmske umjetnosti još jedna rumska udruga dobila je sredstva. Riječ je o Nezavisnom filmskom centru Ruma – Kino klub Vorki Tim, koji je dobio sredstva u visini od 200.000 dinara. Sredstva po raspisanom natječaju dobile su i narodne knjižnice Simeon Piščević iz Šida, 500.000 dinara za digitalizaciju, odnosno nabavu IT opreme, a isti iznos dobila je i knjižnica Dr. Đorđe Natošević iz Inđije. Iz staropazovačke općine sredstva iz Republike dodijeljena su udruzi Roma iz Belegiša 120.000 dinara i Srpskoj čitaonici u Irigu za nagradu za dramsko stvaralaštvo Borislav Mihajlović Mihiz u iznosu od 150.000 dinara, a tri milijuna dinara, odobrena su sredstva Zavodu za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mitrovica za konzervaciju i restauraciju mozaika Carske palače Sirmijum. No, neke od kulturnih ustanova iz Srijema, i pored sudjelovanja na natječaju, sredstva nisu dobile ili nisu u mogućnosti, kako navode, ispuniti sve što se od njih očekuje. Ono što je svakako bitna činjenica to je da kultura ne smije biti prepuštena tržištu. Bez proračuna, programi i projekti bili bi usmjereni na komercijalizaciju. Hoće li se u budućnosti kultura institucionalno financirati ili će se država ipak opredijeliti za projektno financiranje tamo gdje je to moguće i hoće li na taj način kulturne institucije biti zadovoljnije, ostaje tek da se vidi.