Kakve će posljedice imati dotok velikog broja ljudi koji su u Europu sa sobom donijeli svoju kulturu, običaje i vrijednosne stavove drugačije od europskih, nije lako predvidjeti. Predstavljaju li migracije ljudi s istoka u Europu kulturno obogaćenje Europe i ekonomski rast ili je to recept za kaos i terorizam jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na međunarodnoj konferenciji pod nazivom »Europa i migracije u 21. stoljeću«.
Organizatori konferencije održane 11. i 12. svibnja u Zagrebu u staroj gradskoj vijećnici, bili su Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut za migracije i narodnosti i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.
Izazov 21. stoljeća
»Imajući u vidu da Europa prolazi kroz jednu izbjegličku krizu posljednjih četiri-pet godina i činjenicu da je pitanje migracija jedan od najvećih izazova čovječanstva u 21. stoljeću, mi smo smatrali da treba organizirati konferenciju s ovom temom kako bismo upoznali građane Hrvatske o problemima s kojima je suočena Europa«, kazao je na početku konferencije predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva u Zagrebu Marin Sopta.
»Prije 2015. godine na globalnoj i na razini EU dominirao je pogled na migracije kao na jedan razvojni faktor u okviru održivog razvoja na svjetskoj razini i redukcije siromaštva. Međutim, 2015. godina je sve to bitno promijenila«, istaknuo je ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Vlado Šakić.
Posljedice migrantske krize neizvjesne
Stav razvijenih zemalja promijenila je migrantska kriza kojom je Europa bila naročito pogođena, jer je otprilike milijun i dvjesto tisuća migranata došlo u Europu. S obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije, ne može ignorirati probleme s kojima je ostatak Europe suočen. Kakve će posljedice imati dotok velikog broja ljudi koji su u Europu sa sobom donijeli svoju kulturu, običaje i vrijednosne stavove drugačije od europskih, nije lako predvidjeti kažu stručnjaci.
»Neki europski autoriteti kažu da su kratkoročne posljedice ove migrantske krize veće, a da su dugoročno korisne. To je sve vrlo nesigurno predviđati, pogotovo jer ne znamo hoće li se u sljedećih nekoliko godina dogoditi neki veći valovi koji će još dodatno narušiti i ove sada već klimave ravnoteže«, upozorio je Vlado Šakić.
Migracijski valovi iz neeuropskih zemalja u Europu već sada utječu na mnoge aspekte života građana Europe.
»Nema područja na kojem se ne osjećaju određene posljedice. Međutim, pozitivni učinci predviđaju se pretežito na ekonomskom planu jer se pretežito radi o migrantima koji se zapošljavaju uglavnom u tercijarnom sektoru. Ali na socijalnom i vrijednosnom planu ne zna se kakve će biti posljedice«, rekao je ravnatelj Šakić.
Hrvatska, koja je do sada primila 1.000 migranata tijekom migrantske krize, pokazala je svoje humano lice, a na osnovu izvješća međunarodnih promatrača Europa je priznala kako je Hrvatska najbolje tretirala migrante. Ono što sad slijedi je pomoći tim ljudima ostvariti normalan život.
»Nama je važno kako što prije integrirati te ljude u hrvatsko društvo«, zaključio je Marin Sopta.
Diplomate i znanstvenici
Konferencija u Zagrebu okupila je predstavnike Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Isusovačke službe za izbjeglice, Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, Zagrebačke škole ekonomije i menagementa, Victoria consulting d.o.o. iz Zaprešića, Sveučilište Dubrovnik, University of Geneva, Izmir university of economics, College of William and Mary, Malmo University, University of York, NIU Hrvatska riječ Subotica, Volga Migration Center, Penza State University, University of Sussex i Universidad Internacional de la Rioja.
Na skupu su sa svojim radovima sudjelovali: Tomislav Sunić, Vlado Šakić, (Hrvatska), Lucas Miranda (Finska), Ann Guller-Frey (Njemačka), Alexandrina Iremucic (Švicarska), Oguz Esen (Turska), Gul Ozyegin (SAD), Tvrtko Barun (Hrvatska), Beint Magnus Aamodt Bentsen (Švedska), Carolina Adolfsson (Švedska), Marija Benić Penava, Danijel Dujmić, Anđelko Milardović, Ivana Babić Krešić, Pavle Kalinić, Predrag Haramija (Hrvatska), Natthani Santini (UK), Zlatko Šram (Hrvatska), Jasminka Dulić (Srbija), Marina Perić Kaselj, (Hrvatska), Sandeep Roy (SAD), Almaz Choloian (Rusija), Vsevolod Konstantinov (Rusija), Joniada Barjaba (UK) i Kayamba Tshitshi Ndouba (Španjolska) i Jürgen Shröder (Njemačka).
Sudionici su, među ostalim, na svojim panelima raspravljali o sljedećim temama: »Suvremene međunarodne migracije s naglaskom na EU i Hrvatsku kao članicu«, »Stavovi prema imigrantima«, »Globalizacija migracija i odraz na Europsku uniju«, »Migracije, politike i kretanje radne snage u EU« i »Hrvatski nacionalni identitet u svjetlu novih migracija«.
Na otvaranju konferencije u ime organizatora govorili su Marin Sopta, Anđelko Milardović i Vlado Šakić.
Raspravu je otvorio Tomislav Sunić, nakon kojega su govorili veleposlanici Grčke Stavros Tsiepas, Mađarske József Zoltán Magyar, Kanade Daniel Maksymuik i Marko Rakovec iz Veleposlanstva Slovenije. Konferenciji su prisustvovali i drugi diplomati: veleposlanica Australije Elizabeth Marianne Petrović, Miroslav Kolatek iz Veleposlanstva Češke, Vanja Hržić iz Veleposlanstva Norveške i Ebry Arisory, predstavnica Veleposlanstva Turske.
Stavovi prema migrantima
Sudionica iz Srbije bila je glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ Jasminka Dulić koja je skupa sa Zlatkom Šramom (IMIN) predstavila rezultate istraživanja o antiimigrantskim stavovima. Autori rada – Dulić, Šram te Marina Perić Kaselj (v. d. ravnateljica IMIN-a) i Sandeep Roy s University of North Texas su ustanovili na temelju empirijskog istraživanja kako specifični pogledi na svijet snažno doprinose izražavanju antimigrantskih stavova. Radi se o uvjerenjima o tome kako je svijet opasno, nepredvidivo i prijeteće mjesto (a koja se nalaze u pozadini izražavanja desne autoritarnosti) i uvjerenju da je svijet nemilosrdna kompetitivna džungla u kojoj su moćni uvijek u pravu, jaki pobjeđuju a slabi uvijek gube (orijentacija k socijalnoj dominaciji). Drugim riječima, desna autoritarnost kojom se izražavaju vrijednosti ili motivacijski ciljevi za uspostavljanjem i održavanjem kolektivne sigurnosti, reda, kohezije i stabilnosti s jedne strane, i u značajno većoj mjeri orijentacija socijalne dominacije kojom se izražavaju vrijednosti ili stremljenja k moći, dominacijom i superiornošću nad drugima doprinose i usvajanju i izražavanju neprijateljskih stavova prema migrantima s Bliskog istoka.
Laudato, Matis, H. R.
