Intervju

Nedavno je objavljen prvi broj časopisa za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine Most, a tema prvog broja odnosi se na strateško planiranje razvoja kulture. O novom časopisu i ovoj temi razgovarali smo s urednikom Miroslavom Keveždijem.

 

 

 

HR: Koji je bio motiv za pokretanje časopisa? Što je cilj produkcije?  

 

Različiti izvori operiraju brojem od oko 20-22 000 registriranih nevladinih udruga u Srbiji. Postoje indicije da je od toga oko 15 500 udruga zaista i aktivno. Skoro polovica udruga nalazi se u Vojvodini. Od tog broja pretpostavljamo da se veliki broj bavi kulturom, po nekim naznakama broj takvih udruga mogao bi biti i par tisuća, i on stalno raste. Udruge nacionalnih manjina uglavnom su organizirane kao kulturno-umjetnička društva lokalnog karaktera, i svako vojvođansko mjesto ima ih bar nekoliko. S druge strane, ima i onih koje su ozbiljnije i u smislu teritorijalnog, a i tematskog zahvata, pa tako postoje različite akademske i strukovne udruge. Čak se i nacionalna vijeća nacionalnih manjina financiraju s proračunske linije 481 koja je namijenjena nevladinim organizacijama. Osim njih postoje i nevladine udruge u potpunom smislu tog pojma, a to su one koje zaista mogu nadomjestiti rad vlasti u nekim područjima, pa tako i na području kulture. Sve one predstavljaju tzv. civilni ili treći sektor, koji djeluje pokraj privatnog i javnog sektora. Tamo gdje nema doma kulture, kulturnog centra, zavoda ili instituta koji bi se bavio kulturom – udruge svojim aktivnostima nadomješćuju ove važne institucije. 

Zavod za kulturu Vojvodine kroz aktivnosti jedinice za nevladine organizacije od skora nastoji sustavno identificirati tendencije, razvoj i domete civilnog sektora na području kulture. U tom smislu je pokrenut časopis za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine Most, koji bi trebao u prvom redu biti identifikacioni instrument na osnovi kojeg bi kreirali projekte koji bi zadovoljili uočene potrebe s obzirom na treći sektor u kulturi. Časopis će izlaziti jednom godišnje, bit će financiran sredstvima Zavoda i imat će jasno definiranu temu prema kojoj ćemo birati autore i suradnike. Na prvim stranicama trebali bi biti publicirani tekstovi istraživača i znanstvenika, dok bi na stranicama koje slijede trebali imati uvid u praktično stanje s obzirom na temu. To bi nas skupa vodilo zaključcima fundiranim kako u teoriji, tako i u praksi. Nadamo se da bi nam to omogućilo kvalitetniju formulaciju projekata kojima bi Zavod trebao pomoći rješavanje uočenih problema.