Nastavnica tambure u Osnovnoj glazbenoj školi Stevan Hristić u Apatinu, istureno odjeljenje na hrvatskom jeziku pri OŠ Ivan Goran Kovačić u Sonti, dvadesetšestogodišnja Emilija Pušić iz Rume je master teoretičar umjetnosti – muzikolog. Tijekom studija u Novom Sadu volontirala je u organizaciji NOMUS festivala, a potom je ljeta provodila u njemačkom gradu Bayreuth, gde je bila dio organizacijskog tima Festival Junger Künstler Bayreuth.
Po zanimanju ste muzikolog. Koji je Vaš djelokrug rada?
Muzikologija, kao nauka o glazbi, širok je pojam. Obuhvaća različite vidove glazbene djelatnosti, od znanstvenih istraživanja određenih glazbenih razdoblja, skladatelja ili djela do kritike, novinarstva ili rada u muzejima i knjižnicama. Na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu muzikologija obuhvaća detaljno izučavanje povijesti glazbe, kako tradicionalne srpske tako i europske i svjetske. Upravo zbog toga što muzikologija obuhvaća široki spektar izučavanja i razumijevanja glazbene kulture, odlučila sam se baviti ovakvom vrstom znanosti.
Umjesto istraživačkog rada posvetili ste se obuci djece u sviranju tambure. Zbog čega?
Iako se još uvijek bavim i istraživačkim radom, nisam željela zapostaviti tamburu. U jednom razdoblju studiranja shvatila sam koliko je glazbeno obrazovanje bitno za razvoj emocionalne inteligencije i određenu kvalitetu života. Radno mjesto u Sonti vidjela sam kao priliku uz pomoć koje ću biti uključena u glazbeno obrazovanje mlađih generacija i na taj način pridonijeti očuvanju tradicionalne vojvođanske kulturne baštine.
Što Vas motivira za ovakav rad?
Motiviraju me moji učenici, njihova radoznalost i zainteresiranost za glazbu i glazbalo; njihova volja i posvećenost sviranju, unatoč činjenici da sviraju svega nekoliko mjeseci. Nije mi teško ustati rano i putovati dva sata kad znam da će me u školi dočekati nasmijana djeca, željna novih znanja, željna da mi pokažu što su navježbala kod kuće.
Na 14. Festivalu vojvođanske tambure Vaša djeca su imala uspješne nastupe. Koliki je to motiv za Vas, a koliki za njih?
Festival vojvođanske tambure posmatram kao dobru podlogu uz koju smo moji učenici i ja imali priliku sagledati sve što smo uradili tijekom ove školske godine i uvidjeti na koji način možemo napredovati. Ovogodišnji festival me je motivirao za nastavak pedagoškog usavršavanja, kako bih svojim učenicima osigurala još kvalitetniju i zanimljiviju nastavu.
