Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je poslije objavljivanja prodaje ovih poduzeća izjavio: »Zemlja za nas Hrvate nije samo sredstvo privređivanja, već i znak naše opstojnosti kroz stoljeća, jer smo zahvaljujući njoj i opstali, a i način života je u velikoj mjeri bio uvjetovan time. Pokušavali smo sve moguće, kako bi tijekom vlasničke transformacije i ovdašnji Hrvati kupili dio te zemlje i stoga smo se obraćali za pomoć i matičnoj državi, jer sami nemamo kapitala, niti da u okviru konzorcijuma kupimo  neki od poljoprivrednih kombinata. Međutim, vrlo nejasna situacija oko ulaganja stranog kapitala i kupovine zemlje od strane stranih državljana rezultirala je veoma slabom zainteresiranošću poduzetnika iz Republike Hrvatske, osobito poslije tendencioznog napisa u ‘Nedeljnom Telegrafu’ pod naslovom ‘Hrvati i Mađari kupuju Vojvodinu’, gdje u uokvirenom dijelu piše kako su svi kupoprodajni ugovori stranaca u kupovini kombinata pravno nevažni prema sadašnjim zakonima. Taj napis je izazvao veliku zabunu i osudio ga je i veleposlanik Republike Hrvatske Tonči Staničić prigodom boravka u Subotici.
    Što se tiče prodanih PIK-ova, prema informacijama koje imamo, društveni dio zemlje obuhvata nešto preko 900 hektara na Đurđinu i oko 430 hektara na Bikovu. Pri tome treba reći da se prodaje samo društveni dio kapitala, dok se državni daje na korištenje do momenta vraćanja oduzete imovine, to jest do momenta donošenja zakona o denacionalizaciji.
    Na žalost, ako se uzme da je najvredniji od ova tri kombinata prodat za nešto manje od tri milijuna eura (Nova brazda) sasvim je izvjesno kako nije postojala nikakva šansa da se uđe u takav natječaj od strane domaćih poduzetnika ili konzorcijuma. Prosto je nevjerojatno odakle nekim pojedincima milijuni eura za kupovinu kombinata, i ne znamo tko su novi vlasnici. U razgovoru s poslovnim ljudima iz našeg korpusa odmah po završetku licitacije za Novu Brazdu, nitko nije znao točno reći tko je taj gospodin koji je kupio ovaj kombinat. Uzimajući u obzir strateški značaj koji zauzimaju u poljoprivredi regije ovi PIK-ovi, nadamo se da će novi vlasnici krenuti putem proizvodnje a nikako putem tajkunizacije. To podrazumijeva da netko kupi a zatim rasprodaje objekte, stavi objekte na hipoteku kod banke i slično, što je proces koji je već poznat i u procesu vlasničke transformacije u Republici Hrvatskoj.«