ONTA – Na »Grožđe bal«, održan prije gotovo tri tjedna, podsjeća još samo platno raspeto preko ceste, s natpisom »Dobro došli na Grožđe bal«. Ova manifestacija, koja je od osnutka 1928. godine bila seoska, po tvrdnji pojedinaca iz OKUD-a »Ivo Lola Ribar« - njihova je. Savjet MZ Sonta prepustio je mjesnim kulturnim udrugama dogovor oko organizacije manifestacije. No, kako to već biva, dogovora nije bilo. »Grožđe bal« je održan bez sudjelovanja KPZH »Šokadija« i KPD Roma.
    Dio tradicije nije poštivan, a sonćanski župnik vlč. Željko Augustinov iznenađen je što je zaobiđen obred u crkvi.
    »Ne znam zbog čega je zaobiđen crkveni dio«, kaže vlč. Augustinov. »Brisanje povijesti upravo s tim i započinje. Crkveni dio zaobiđen je, odnosno izbrisan, već u komunističkoj državi. Takozvano ‘vjenčanje’ održano je u dvorištu Mjesne zajednice. Cilj je bio odvojiti manifestaciju od Crkve, odvojiti je od puka. Tako je bilo i sad. Jedna lijepa hrvatska, katolička manifestacija pretvara se u nešto što neće biti niti hrvatsko, niti srpsko, bit će nečije i ničije, bit će onih, koji su na vlasti. Sve ovo podsjetilo me je na ljetošnju somborsku storiju oko ‘Dužionice’. Ne bih želio da imamo dva hleba i jedan kruh. U Somboru su napravili istu podjelu kao i kod nas. Netko, očito, želi naše manifestacije odvojiti i od Crkve i od puka, netko želi da izgubimo i taj minimum identiteta. Jučer je to bilo u Somboru, danas u Sonti, a sutra bi to isto, ali u drugom obliku, moglo krenuti i prema sjeveru, prema Subotici. Brisanje povijesti nije izum komunizma. Ne znam od kada postoji priča o učitelju Janku Kneževiću, koji je pomirio Sonćane iz sjevernog i južnog dijela sela. Netko je, očito sa zadnjim namjerama, prekrstio Nijemca u Srbina, koji potom miri rimokatolike i grkokatolike. To je bila kraljeva politika, koja je dobro došla komunistima, a traje i danas. Niti u školskoj arhivi, niti u sjećanjima najstarijih Sonćana, ne postoji ime Janko Knežević. Spominje se učitelj Brazucko, Švaba, koji je osmislio ‘Grožđe bal’ po uzoru na njemačke pučke svetkovine, uz uvođenje starinskih šokačkih pjesama i plesova.«