Širom Vojvodine

 

Parcele pšenice na kojima poljoprivrednici nisu barem dva puta radili zaštitu u vrlo su lošem stanju, rečeno je na Danu polja strnih žita u Somboru, koji je organizirala Poljoprivredna stručna služba Sombor. Stručnjaci čak kažu kako se može reći da je ovo godina koju su pojeli hrđa i plamenjača. No, ipak ima dosta njiva gdje su ratari uložili u zaštitu, koja je negdje rađena i tri puta, pa se u prosjeku može očekivati rod na razini višegodišnjih prosjeka.

 

 

 

ŠAROLIK ROD

 

Dr. sc. Srbisav Denčić, stručnjak za strna žita Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo, kaže kako je stanje šaroliko i da se dobrom rodu mogu nadati samo oni koji su primijenili punu agrotehniku. »Upozoravali smo kako je za dobar, kvalitetan i siguran prinos potrebno uraditi sve ono što biljka traži. Znači, hrana i zaštita. Oni koji se nisu pridržavali toga imaju sada problem. Za ovu godinu specifična je pojava žute hrđe, koja nije karakteristična za našu klimu i za naše podneblje, jer javlja se u krajevima gdje je hladno i gdje ima dosta padalina, a upravo takvo bilo je naše proljeće. Žuta hrđa se javlja vrlo rano, tijekom ožujka. To je najopasnija od svih hrđa, limun je žute boje i ima osobinu da se brzo širi. Ukoliko se usjev ne zaštiti, žuta hrđa može uništiti cijeli biljku, dakle cijeli fotosintetički aparat i čak se penje na pljevice. Kasnije se pojavila i lisnata hrđa, koju imamo svake godine, koja na sreću nije toliko agresivna«, kaže Denčić. Žuta hrđa, koja sada zadaje velike muke poljoprivrednicima, posljednji se put na njivama Vojvodine pojavila 1996. godine, ali ne u mjeri kao što je to slučaj ove godine. Na sreću, ostali uvjeti za rast i razvoj pšenice bili su dobri, jer nije bilo nedostataka padalina, previsokih temperatura i ekstremno niskih temperatura tijekom zime. Denčić kaže kako se zato na parcelama gdje je primijenjena puna agrotehnika, očekuje dobar, pa i nadprosječan prinos. »Tamo gdje usjevi nisu zaštićeni gubici će biti ogromni. Tamo gdje su tretmani zakasnili ili nisu adekvatno uporabljena sredstva, gubici će biti oko 10 posto, a tamo gdje zaštite nije uopće bilo bit će izgubljena polovica roda. Ratari su jednostavno vidjeli kako je pšenica lijepa, zelena, pa je nisu htjeli gaziti i nisu prskali usjeve. A sada imaju pravu pošast na njivama. Zrno se jest formiralo, ali je ostalo nenaliveno, jer nije bilo fotosintetičkog aparata da sve te asimilative gurne u zrno i da se ono napuni«, kaže Denčić. Usprkos pojavi hrđe, Denčić očekuje prinose koji će biti šaroliki, ali neće biti manji od prosjeka koji je za Vojvodinu oko pet tona po hektaru. To znači da će Srbija imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe.

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom izdanju