Dr. Pavao Sklenar jedini je neuropsihijatar u mirovini na području šidske općine. Vjeran je član HKD-a Šid, voditelj tamburaške sekcije, ljubitelj tambure od malih nogu i zaljubljenik u vinogradarstvo. Od 1981. godine, kada je specijalizirao, svoj radni vijek proveo je u šidskom Domu zdravlja odakle je i otišao u mirovinu. U svojoj privatnoj ordinaciji, gdje je po odlasku u mirovinu nastavio raditi, i dalje ga posjećuju njegovi vjerni pacijenti kojima svesrdno pomaže u liječenju neuroloških problema. S doktorom Sklenarom razgovarali smo o učestalim bolestima današnjice, kao i načinima kako se najlakše izboriti s njima.

 

Preventiva

 

Nažalost, danas u šidskom Domu zdravlja više ne postoji neurolog. Za razliku od vemena kada je dr. Sklenar specijalizirao danas se najviše specijalizira psihijatrija, a posebno neurologija. Iako je neurološka problematika u velikoj mjeri izražena kod stanovništva, napose u posljednje vrijeme: 

»Česti su slučajevi moždanih i srčanih udara, povišenog krvnog tlaka koji nastaju iz jednog neurološkog poremećaja. Stvari su se znatno promijenile u godinama poslije Drugog svjetskog rata. Između dva svjetska rata dominirale su uglavnom bakteriološke bolesti, zatim tuberkuloza od koje se i umiralo. Poslije je počela antibiotska era kada su pronađeni antibiotici kada su se smanjile bolesti izazvane nekim živim agensima. Međutim, danas imamo porast tzv. masovnih nezaraznih bolesti: arteriosklerozu, zakrčenje krvnih sudova, a shodno tome nastaju i druge bolesti – moždani, srčani udar, poremećaj periferne cirkulacije, uslijed koje često dolazi i do pojave tromboze u nogama. Zbog povišenog krvnog tlaka vremenom dolazi do bolesti i drugih organa.«

No, kako navodi dr Sklenar, često naš čovjek smatra da treba otići liječniku tek onda kada ga nešto zaboli: 

»To je velika greška. Kod ovih bolesti često ne osjećate bol, zato se i kaže da je povišen krvni tlak ‘tihi ubica’. Kada se osjete posljedice, tada to bude i dosta kasno. Zato treba dosta raditi na prosvjećivanju ljudi kako bismo znali da se treba liječniku javiti na vrijeme i onda kada misle da je s njihovim zdravljem sve u redu.«

 

Sve češće oboljevaju mladi

 

Nesreća je što u današnje vrijeme smrtonosne bolesti sve češće pogađaju mlade ljude i što takve vrste bolesti nisu više prisutne samo kod starije populacije: 

»Trebalo bi više educirati i mlade ljude kako bi znali što preventivno poduzeti da se to ne desi. I mladi danas previše sjede ispred televizora, računala i to je pogrešno. Treba im predočiti koliko je za njihovo zdravlje važna fizička aktivnost i zdrava ishrana. Ako je čovjekovom organizmu dovoljan unos 2.300 kalorija dnevno, a on unosi 2.800, to se mora odraziti u vidu gojaznosti. To je sve posljedica povećanog standarda, ljudi uzimaju veće količine hrane i ne paze što ni koliko jedu.« 

Kao jedan od uzroka bolesti suvremenog svijeta, sve češće je prisutan stres. Kako se sa stresom izboriti dr. Sklenar kaže: 

»Stresne situacije djeluju preko nervnog sustava. Kada se čovjek iznervira, preko tog psihičkog faktora dolazi do povišenog krvnog tlaka što dovodi do stvaranja zakrčenja krvnih sudova. Zbog toga je potrebno da se ljudi javljaju liječniku na vrijeme. Danas postoje određeni lijekovi koji mogu pomoći u tim stresnim situacijama. Mada bi najbolje bilo da do stresa ne dođe. Ali to je danas teško. Cijelo naše okruženje je stresovito, sve nas uništava i politička i ekonomska situacija i sve se to odražava na nas, jer još uvijek osjećamo posljedice događanja u našoj zemlji u posljednjih 30-40 godina.« 

Stres je danas posebice izražen i kod onih ljudi koji su tijekom svog života navikli svoje obveze izvršavati na vrijeme, organizirano i sve svoje poslove uraditi do perfekcionizma. U današnje vrijeme nekada je nemoguće sve završiti na vrijeme i često takvi ljudi imaju zdravstveni problem: 

»Donekle je to dobra osobina, ali ako se pretjeruje to onda može dovesti do poremećaja pod nazivom opsesivna kompulzivnost. Postoji nešto što nam se nameće i protiv čega se ne možemo izboriti. Svjesni smo da to nije u redu, ali tome se ne možete oduprijeti. Ako je to samo osobina, dobro je. Ali ako to prijeđe u poremećaj, onda je tu potrebno liječenje.«

 

Pomoći samom sebi

 

Svaka stresna situacija može biti okidač određenog poremećaja. Ako je čovjek konstantno pod stresom, treba otići liječniku na razgovor i uzeti određenu terapiju. No, i dalje kod ljudi  postoje predrasude da ne treba ići »onom liječniku za ono«, pa se često pacijenti obrate liječniku kada bolest uzme maha. Uglavnom zbog stanja stalne napetosti, anksioznosti i teške depresije. Ali pored liječnika i razgovora sa stručnjacima, dr. Sklenar preporučuje: 

»Čovjek treba biti okupiran nekim poslom ili hobijem u kojem stvarno uživa i što će mu ispuniti dan. Ako čovjek ne zna što će sa sobom i ako nema nečeg što ga drži u nekoj normalnoj napetosti, to onda nije dobro. Često mnogi ljudi jedva čekaju da odu u mirovinu kako ne bi radili. To je pogrešno. Kad odete u mirovinu, vi morate znati što ćete raditi jer nije dobro dosađivati se. Tada organizam brže stari. To se događa ako nemate svakodnevne aktivnosti i zato treba razmišljati o mirovini, ali da to bude kreativna mirovina i da imate neki hobi. Evo, ja volim tamburu i vinograd i to me ispunjava. Često, iako sam u mirovini, nemam vremena sve uraditi tijekom dana. Zato bi moja preporuka bila da svaki čovjek pronađe sebe u nečemu što voli. Time će sebi i svom organizmu napraviti veliku uslugu. Usrećit će sebe i oplemeniti svoj život i na neki način obraniti se od stresnih situacija današnjice.«